Skip to main content
Tijekom moje treće trudnoće, čula sam rečenicu koja me duboko natjerala na razmišljanje: “Kako je moja baka rodila njih sedmero zdravih, a jela je što je imala?”. Sugestija koju sam dobila bila je usmjerena toma da prestanem trošiti novac na suplemente. Iako nisam htjela ulaziti u raspravu, bila sam svjesna da prehrana u trudnoći igra jednu od ključnih uloga za zdravlje majke i djeteta. Bez obzira bili ili ne stručnjaci za prehranu trebamo razumjeti suvremene znanstvene spoznaje o povezanosti prehrane i ishoda trudnoće.
Prehrana trudnica kroz povijest i danas
Danas često čujemo kako su žene u prošlim generacijama prolazile trudnoće bez posebne pažnje na prehranu, a rađale su zdravu djecu. Ipak, suvremena znanost nudi drugačiji pogled. Današnje istraživanje jasno pokazuje važnost prehrane tijekom trudnoće, ne samo za zdravlje majke, već i za optimalan razvoj djeteta. Na temelju toga, trudnicama je danas potrebna podrška kako bi razumjele utjecaj prehrane na tijek trudnoće. Na kraju, pažnja koju trudnica posvećuje prehrani ovisi o njenom početnom stanju – njezinoj težini, aktivnosti i postojanju određenih medicinskih stanja poput gestacijskog dijabetesa.
Kalorijski unos i debljanje u trudnoći
Tijekom prvog tromjesečja, trudnice koje su imale adekvatnu tjelesnu masu ne trebaju povećati unos kalorija, dok u drugom tromjesečju trebaju unositi oko 340 dodatnih kalorija, a u trećem tromjesečju oko 450 kalorija više. Prevelik ili premalen dobitak na težini može negativno utjecati na zdravlje i majke i djeteta. U tablici ispod prikazane su preporuke ovisno o početnom indeksu tjelesne mase (BMI):
BMI prije trudnoće
Ukupno dobivanje tjelesne mase do kraja trudnoće
Brzina dobivanja tjelesne mase u 2. i 3. tromjesečju; Prosjek (Raspon)
Pothranjenost (<18,5 kg/m²)
12,5–18 kg
0,51 (0,44–0,58) kg/tjedno
Normalna težina (18,5–24,9 kg/m²)
11,5–16 kg
0,42 (0,35–0,50) kg/tjedno
Prekomjerna težina (25,0–29,9 kg/m²)
7–11,5 kg
0,28 (0,23–0,33) kg/tjedno
Pretilost (≥30,0 kg/m²)
5–9 kg
0,22 (0,17–0,27) kg/tjedno
Tablica 1. Preporuke za dobivanje tjelesne mase u trudnoći (Institute of Medicine, 2009)
Ove preporuke pomažu u praćenju normalnog razvoja trudnoće i osiguravanju da trudnice održavaju zdravu težinu koja podržava zdrav razvoj djeteta.
Važnost kvalitete prehrane
Važno je ne samo koliko trudnica jede, već i što jede. Uravnotežena prehrana bogata esencijalnim hranjivim tvarima ključna je za zdravlje trudnice i razvoj djeteta. Sistemski pregled istraživanja objavljen 2012. pokazao je da nutricionističko obrazovanje i savjetovanje (NES) može značajno utjecati na ishod trudnoće. Na primjer, NES je povezan sa smanjenjem rizika od anemije u kasnijoj trudnoći za 30 %, te snižavanjem rizika od prijevremenog poroda za 19 %.
Osim toga, istraživanja su pokazala da NES također doprinosi povećanju tjelesne mase novorođenčeta u prosjeku za 105 grama, što može imati pozitivan utjecaj na zdravlje djeteta u ranim danima života.
Nutricionistički probir: ključ uspješne prenatalne skrbi
Nutricionistički probir, koji uključuje procjenu prehrambenih navika i laboratorijske pretrage, trebao bi biti dio standardne prenatalne skrbi. Takvi postupci mogu pomoći identificirati trudnice koje su izložene riziku zbog neadekvatne prehrane, te omogućiti personalizirane planove prehrane i ciljani nutritivni savjet.
Integracija nutritivnog savjetovanja i redovitih pretraga može značajno smanjiti komplikacije tijekom trudnoće, poboljšati zdravlje majki i djece te smanjiti opterećenje zdravstvenog sustava. Pružanjem podrške trudnicama kroz sustavne mjere, poput nutritivnog probira, postižemo ne samo optimalne zdravstvene rezultate, nego i dugoročne zdravstvene koristi za cijelu zajednicu.
Zaključak: Prehrana u trudnoći nije samo pitanje osobnog izbora, već ključna komponenta zdravstvene skrbi. Uz pravilnu podršku i edukaciju, trudnice mogu unaprijediti svoje zdravlje i osigurati najbolji mogući početak života svom djetetu.
Mirela Tanjić, mag. nutricionizma
Izvori:
  1. Girard AW, Olude O., 2012. Nutrition education and counselling provided during pregnancy: effects on maternal, neonatal and child health outcomes. Paediatr Perinat Epidemiol. Suppl 1:191-204. doi: 10.1111/j.1365-3016.2012.01278.x. PMID: 22742611.
  2. Institute of Medicine (US) and National Research Council (US) Committee to Reexamine IOM Pregnancy Weight Guidelines. Weight Gain During Pregnancy: Reexamining the Guidelines. Rasmussen KM, Yaktine AL, editors. Washington (DC): National Academies Press (US); 2009. PMID: 20669500.
  3. Kiel DW, Dodson EA, Artal R, Boehmer TK, Leet TL.,2007. Gestational weight gain and pregnancy outcomes in obese women: how much is enough? Obstet Gynecol.;110(4):752-8. doi: 10.1097/01.AOG.0000278819.17190.87. PMID: 17906005.