Zamislite dvoje djece u parku. Jedno se s lakoćom penje na tobogan, skače u pijesak, bezbrižno trči i uživa u kretanju. Drugo nesigurno stoji po strani, nespretno se kreće, često gubi ravnotežu te izbjegava sudjelovanje. Razlika među njima ne proizlazi nužno iz hrabrosti, već često iz stupnja razvijenosti njihovih motoričkih sposobnosti.
Što su motoričke sposobnosti?
Motoričke sposobnosti temelj su svakodnevnog funkcioniranja – one omogućuju djetetu kretanje, igru, istraživanje i izražavanje. U ranom djetinjstvu, kada se mozak i tijelo najbrže razvijaju, kretanje kroz igru postaje ključan alat u razvoju ne samo motoričkih, već i kognitivnih, emocionalnih i socijalnih vještina.
Točnije, motoričke sposobnosti su unutarnji, “nevidljivi” kapaciteti koji omogućuju izvedbu najrazličitijih pokreta – od hvatanja lopte i penjanja do skakanja, trčanja ili plesanja. Iako ih ne možemo direktno promatrati, vidimo ih kroz ono što dijete svojim tijelom može napraviti.
One uključuju koordinaciju, ravnotežu, ritmičnost, frekvenciju pokreta, brzinu pokreta, preciznost, fleksibilnost, silu, snagu, eksplozivnu snagu te izdržljivost. Razvoj ovih sposobnosti stvara temelje za svakodnevne funkcionalne zadatke, ali i za uspješnije učenje, igru i emocionalno sazrijevanje.
Motoričke sposobnosti nisu odvojene od ostalih aspekata razvoja – usko su povezane s građom tijela (morfološkim osobinama) i funkcionalnim sposobnostima poput disanja i izdržljivosti. Promjene u jednom području utječu na druga.
Zašto su važne u ranom djetinjstvu?
U ranoj životnoj dobi mozak djeteta prolazi kroz intenzivan razvoj, a tada nastaju i prvi motorički programi – neurološke mreže koje omogućuju sve preciznije izvođenje pokreta. Ovo razdoblje razvoja predstavlja priliku za usvajanje osnovnih obrazaca kretanja koji čine temelj za sve kasnije složenije vještine. Ako se ti obrasci ne razviju na vrijeme, dijete može imati poteškoća u učenju, snalaženju u prostoru, održavanju pažnje te općenito u funkcioniranju u svakodnevici.
Motoričke sposobnosti usko su povezane s drugim aspektima razvoja. Kretanjem dijete ne razvija samo tjelesnu snagu, već i niz važnih kognitivnih i socijalnih vještina. Dok skače, trči, penje se ili se kotrlja, dijete uči kako planirati pokrete, kako se orijentirati u prostoru i kako prilagoditi snagu i brzinu određenoj situaciji. Takve aktivnosti istovremeno podupiru i kognitivni razvoj, jer potiču razmišljanje, rješavanje problema i koncentraciju. Osim toga, tjelesne aktivnosti doprinose emocionalnom razvoju jer kroz kretanje dijete oslobađa napetost, razvija osjećaj postignuća i samopouzdanja i uči regulirati svoje emocije. U socijalnom smislu, kretanje i igra omogućuju djetetu komunikaciju s drugima. Dijete pritom uči pravila, razvija suradnički duh i gradi odnose s vršnjacima.
Kako poticati motorički razvoj?
Odrasle osobe oko djeteta imaju izuzetno važnu ulogu u poticanju razvoja motoričkih sposobnosti. Najdjelotvorniji način za poticanje motoričkog razvoja nije kroz strukturirane treninge, već kroz raznovrsnu, slobodnu i spontanu igru. Djeca uče kroz pokret, a upravo im igra pruža najviše prilika za razvoj.
Roditelji mogu poticati razvoj motoričkih sposobnosti djeteta tako da ga svakodnevno izlažu različitim oblicima kretanja. Igra na otvorenom, kao što je trčanje u parku, penjanje po drveću, provlačenje kroz grmlje ili skakanje po lokvama, pruža idealne uvjete za razvoj ravnoteže, koordinacije i snage. U kućnom okruženju mogu organizirati jednostavne prepreke i poligone koristeći jastuke, stolice, konopce ili deke. Također, igre poput plesa uz glazbu, imitacija pokreta životinja, skrivača ili utrka razvijaju kreativnost i tjelesne vještine. Korištenje igračaka koje potiču pokret – poput lopti, tunela za provlačenje, hula-hopova ili greda za hodanje – dodatno obogaćuje dječju igru i potiče raznolikost u kretanju.
Posebnu vrijednost ima sudjelovanje u organiziranim aktivnostima, koje djetetu pružaju strukturirane izazove, ali i priliku za interakciju s vršnjacima. Važno je napomenuti da djeca najviše napreduju kada imaju dovoljno prostora, vremena i slobode za kretanje, bez stalnog upozoravanja da nešto ne smiju ili da se moraju čuvati.
Zaključak
Zaključno, razvoj motoričkih sposobnosti u ranom djetinjstvu predstavlja temelj za zdravo i funkcionalno odrastanje.
Zato je važno da odrasli prepoznaju koliko je kretanje ključno za cjelovit razvoj djeteta. Umjesto da ga sputavamo zbog straha od pada, prljanja ili buke, trebamo mu omogućiti uvjete za slobodno istraživanje, skakanje, trčanje i igru. Jer upravo kroz igru i pokret – dijete raste u svakom smislu te riječi.
Autor:
Bruna Bašić, mag.rehab.educ. et mag.cin.
Izvori:
Krus, P. H., Bruininks, R. H., & Robertson, G. (1981). Structure of motor abilities in children. Perceptual and motor skills, 52(1), 119–129. https://doi.org/10.2466/pms.1981.52.1.119
Sekulić, D., i Metikoš, D. (2007). Uvod u osnovne kineziološke transformacije – Osnove transformacijskih postupaka u kineziologiji. Sveučilište u Splitu, Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti i kineziologije.
Sutapa, P., Pratama, K. W., Rosly, M. M., Ali, S. K. S., & Karakauki, M. (2021). Improving Motor Skills in Early Childhood through Goal-Oriented Play Activity. Children (Basel, Switzerland), 8(11), 994. https://doi.org/10.3390/children8110994