Iako sama pomisao na prijevremeni porod može izazvati strah, važno je naglasiti da nije svaki prijevremeni porod isti – rizici i ishodi uvelike ovise o gestacijskoj dobi, uzroku i pravodobnosti medicinske skrbi.
U velikom broju slučajeva riječ je o kombinaciji više čimbenika, a ponekad se točan uzrok uopće ne može sa sigurnošću utvrditi. Trudnoća je složen i dinamičan proces, a svaka žena i svako dijete predstavljaju jedinstvenu cjelinu.
Zdravstveno stanje majke
Jasno je kako zdravlje majke snažno oblikuje cjelokupan tijek trudnoće.
Određene kronične bolesti povećavaju vjerojatnost prijevremenog poroda, osobito ako nisu optimalno kontrolirane. Među njima su dijabetes (prethodno poznat ili gestacijski), povišeni krvni tlak i preeklampsija, bolesti štitnjače te kronične bubrežne i autoimune bolesti. Infekcije, bilo urogenitalne, respiratorne ili druge, osobito su značajan čimbenik jer mogu potaknuti upalni odgovor organizma koji aktivira mehanizme prijevremenog poroda.
Anatomski i mehanički čimbenici također imaju važnu ulogu. Promjene na vratu maternice, poput njegova skraćenja ili slabosti, prethodni kirurški zahvati te određene anomalije građe maternice mogu povećati rizik. U takvim situacijama trudnoća se obično intenzivnije prati kako bi se pravodobno reagiralo na eventualne komplikacije.
Na rizik mogu utjecati i životne navike trudnice. Pretilost ili pothranjenost, pušenje te korištenje opojnih sredstava povezani su s većom učestalošću prijevremenog poroda. Ni psihološki čimbenici nisu zanemarivi – kronični stres, koji je čest pratilac suvremenog načina života, također se ubraja među rizične čimbenike. Ipak, upravo su životne navike područje na koje se može djelovati. Uravnotežena prehrana, redoviti liječnički pregledi, dovoljno sna, briga o mentalnom zdravlju i podržavajuće okruženje mogu imati snažan zaštitni učinak i pridonijeti sigurnijem tijeku trudnoće.
Uz sve navedeno, važno je naglasiti kako se trudnoća se ne odvija izolirano od okoline. Nepovoljni socijalni uvjeti, izloženost nasilju, financijska nesigurnost ili nedostatak emocionalne i praktične podrške mogu indirektno povećati rizik. Stabilno i sigurno okruženje stoga ima važnu zaštitnu ulogu u očuvanju zdravlja majke i djeteta.
Okolnosti trudnoće i razvoj ploda
Osim zdravlja majke, i same okolnosti trudnoće mogu igrati značajnu ulogu. Jedan od najsnažnijih pojedinačnih čimbenika rizika jest prethodni prijevremeni porod. Žena koja je već rodila prijevremeno ima povećanu vjerojatnost ponavljanja istog scenarija, zbog čega se takve trudnoće pomnije prate i, prema potrebi, dodatno osiguravaju preventivnim mjerama.
Na rizik mogu utjecati i poremećaji vezani uz posteljicu i plodove ovoje, poput problema s količinom plodne vode, malformacija posteljice ili prijevremenog prsnuća plodovih ovoja. Takva stanja mogu potaknuti kontrakcije ili zahtijevati ranije dovršenje trudnoće iz medicinskih razloga. Blizanačke i višeplodne trudnoće također nose veći rizik od prijevremenog poroda zbog većeg opterećenja maternice i češćih komplikacija. Dodatno, intrauterini zastoj rasta, određene fetalne anomalije te intrauterine infekcije mogu biti povezane s prijevremenim porodom.
Važna napomena
Unatoč brojnim poznatim rizičnim čimbenicima, važno je naglasiti da nijedan od njih sam po sebi ne znači da će do prijevremenog poroda sigurno doći. Najčešće je riječ o kombinaciji više elemenata koji zajedno povećavaju vjerojatnost takvog ishoda.
S druge strane, prijevremeni porod može se dogoditi i bez jasno prepoznatljivih rizičnih čimbenika. Mnoge trudnice koje imaju jedan ili više rizičnih faktora rode dijete u terminu, dok se kod drugih prijevremeni porod dogodi neočekivano i bez jasnog objašnjenja.
Kako znanje o rizicima pomaže
Svrha informiranja o uzrocima i rizicima nije izazivanje straha, već osnaživanje. Razumijevanje mogućih čimbenika rizika omogućuje pravovremeno prepoznavanje simptoma, redovito i ciljano praćenje trudnoće, primjenu preventivnih mjera te planiranje skrbi u ustanovama koje imaju jedinice intenzivnog neonatalnog liječenja.
Redoviti prenatalni pregledi, otvorena komunikacija s liječnikom i aktivna briga o vlastitom zdravlju daju najbolju moguću osnovu za siguran ishod trudnoće.
Znanje o rizicima u konačnici omogućuje roditeljima i zdravstvenim djelatnicima da pravodobno reagiraju, pažljivo prate trudnoću i poduzmu mjere koje djetetu pružaju najbolje moguće šanse za zdrav razvoj i siguran početak života.
Autor:
Bruna Bašić, mag.rehab.educ. et mag.cin., doktorandica neuroznanosti
Literatura
Behrman, R. E., Butler, A. S., & Institute of Medicine (US) Committee on Understanding Premature Birth and Assuring Healthy Outcomes (Eds.). (2007). Preterm Birth: Causes, Consequences, and Prevention. National Academies Press (US). https://doi.org/10.17226/11622
Howson, C. P., Kinney, M. V., McDougall, L., Lawn, J. E., & Born Too Soon Preterm Birth Action Group (2013). Born too soon: preterm birth matters. Reproductive health, 10 Suppl 1(Suppl 1), S1. https://doi.org/10.1186/1742-4755-10-S1-S1
Mitrogiannis, I., Evangelou, E., Efthymiou, A., Kanavos, T., Birbas, E., Makrydimas, G., & Papatheodorou, S. (2023). Risk factors for preterm birth: an umbrella review of meta-analyses of observational studies. BMC medicine, 21(1), 494. https://doi.org/10.1186/s12916-023-03171-4
National Center for Biotechnology Information. (2003). Behavioral and psychosocial contributors to preterm birth. U.S. National Library of Medicine. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK11361/
World Health Organization. (2023). Preterm birth. WHO. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/preterm-birth