Fetalno ponašanje obuhvaća sve pokrete i aktivnosti bebe u maternici – bilo da nastaju spontano ili kao odgovor na podražaje iz okoline. Iako su danas ti pokreti dobro istraženi, prvi uvidi u njih dobiveni su na vrlo ograničen način – promatranjem pokreta kroz majčin trbuh ili tijekom medicinskih zahvata.
Pravi napredak dogodio se razvojem ultrazvučne tehnologije. Najprije je dvodimenzionalni ultrazvuk omogućio sustavno praćenje pokreta, dok je kasnije uvođenje 4D ultrazvuka otvorilo potpuno novu razinu razumijevanja fetalnog ponašanja. Danas je moguće u stvarnom vremenu promatrati ne samo količinu pokreta, nego i njihovu kvalitetu – smjer, koordinaciju, suptilne rotacije, kao i bogat repertoar izraza lica.
Početak kretanja – već u ranom razvoju
Prvi spontani pokreti javljaju se već oko sedmog tjedna trudnoće. Tijekom prvog tromjesečja razvija se većina osnovnih oblika kretanja, dok se u kasnijim fazama trudnoće oni dodatno usložnjavaju.
Kako trudnoća napreduje, pokreti postaju sve organiziraniji, koordiniraniji I prepoznatljiviji u svojim obrascima.
Do kraja trudnoće fetalno ponašanje poprima jasno strukturirane obrasce koji odražavaju sve zreliji živčani sustav.
Pokreti kao odraz razvoja mozga
Fetalni pokreti nisu slučajni – oni su izravno povezani s razvojem središnjeg živčanog sustava. Promjene u obrascima kretanja prate sazrijevanje mozga, zbog čega su pokreti važan pokazatelj neurološkog razvoja.
Posebno se izdvajaju tzv. opći spontani pokreti, koji uključuju pokrete cijelog tijela. Njihova analiza smatra se jednim od najpouzdanijih načina procjene ranog neuromotornog razvoja. Kroz njih se može procijeniti kvaliteta organizacije pokreta, njihova fluidnost i varijabilnost.
Što sve otkriva suvremena tehnologija
Razvoj 4D ultrazvuka omogućio je detaljno praćenje fetalnog ponašanja koje ranije nije bilo moguće. Osim kvantitativnih podataka o učestalosti pokreta, danas se procjenjuju i njihove kvalitativne značajke.
Mogu se uočiti promjene smjera kretanja, rotacije tijela, preciznost i koordinacija pokreta te izrazi lica i fine motoričke aktivnosti.
Ovakav pristup omogućuje dublje razumijevanje razvoja fetusa i njegovih funkcionalnih sposobnosti.
Promjene u rizičnim trudnoćama
U određenim stanjima i komplikacijama tijekom trudnoće mogu se uočiti promjene u fetalnom ponašanju. U tim slučajevima mogu se pojaviti drugačiji obrasci pokreta ili odstupanja u njihovoj kvaliteti.
Istraživanja i razvoj u ovom području veoma su važni jer bi kliknička primjena prosudbe fetalnog ponašanja omogućila najranije moguće praćenje djece u riziku te pomakla “granicu” rane intervencije.
Autorica:
dr. sc. Dora Marinić
Literatura:
Antsaklis, P., Porovic, S., Daskalakis, G., & Kurjak, A. (2017). 4D assessment of fetal brain function in diabetic patients. Journal of Perinatal Medicine, 45(6), 711–715. https://doi.org/10.1515/jpm-2016-0394
Einspieler, C., Prayer, D., & Marschik, P. B. (2021). Fetal movements: The origin of human behaviour. Developmental Medicine and Child Neurology, 63(10), 1142–1148. https://doi.org/10.1111/dmcn.14918
Kurjak, A., Antsaklis, P., Stanojevic, M., Vladareanu, R., Vladareanu, S., Neto, R. M., Barisic, L. S., Porovic, S., & Delic, T. (2017). Multicentric studies of the fetal neurobehavior by KANET test. Journal of Perinatal Medicine, 45(6), 717–727. https://doi.org/10.1515/jpm-2016-0409
Kurjak, A., Panchal, S., & Porovic, S. (2018). Fetal behavior in normal pregnancy and diabetic pregnancy. Donald School Textbook of Diabetic Pregnancy & Ultrasound, 12(2), 124–136. https://doi.org/10.5005/jp-journals-10009-1562
