U prvoj godini života pokreti poput odizanja glave, okretanja i puzanja tek su vrh ledenog brijega. Motorička aktivnost dojenčadi odražava sazrijevanje živčanog sustava, zbog čega govorimo o neuromotoričkom razvoju kao procesu u kojem se kretanje, mišljenje, osjećaji i odnosi razvijaju istovremeno i povezano.
Razvoj počinje u maternici
Neuromotorički razvoj počinje još u ranoj trudnoći i predstavlja temelj za sve buduće oblike kretanja. Prvi pokreti ruku i nogu pojavljuju se već u sedmom tjednu trudnoće, dok se do dvanaestog tjedna mogu pratiti svi osnovni pokreti fetusa. Tijekom ostatka trudnoće pokreti postaju složeniji i organiziraniji, pripremajući dijete za život izvan maternice.
Rođenjem dolazi do privremene regresije motoričkih sposobnosti jer dijete sada djeluje u okolini s većom gravitacijom. No, kroz nekoliko mjeseci ponovno usvaja motoričke vještine koje je već “poznavao” u maternici.
Razvoj se odvija postupno i predvidivo, kroz jasno prepoznatljive faze, ali svako dijete prolazi tim putem vlastitim tempom. Kroz različite obrasce kretanja, od spontanih do svjesnih, dijete uči kako koristiti tijelo, prilagođava se okolini i postaje samostalno.
Faze varijabilnosti
Prema teoriji selekcije neuronskih grupa, motorički razvoj karakteriziraju dvije glavne faze varijabilnosti: primarna i sekundarna.
Primarna varijabilnost
Primarna varijabilnost pojavljuje se već u ranoj trudnoći i traje do oko četvrtog mjeseca postterminske dobi. U ovoj fazi dijete spontano eksperimentira s pokretima i istražuje različite kombinacije pokreta ruku, nogu, glave i trupa. Fokus nije na održavanju određene posture, već na istraživanju raznolikosti pokreta.
Varijacije se očituju u dvije dimenzije:
Vremenska dimenzija: kontinuirano stvaranje novih obrazaca pokreta kroz vrijeme.
Prostorna dimenzija: pokreti se izvode u svim kombinacijama dijelova tijela.
Primarna varijabilnost postavlja temelj za voljnu motoričku aktivnost. Što je repertoar pokreta raznovrsniji, veće su mogućnosti odabira optimalne strategije za zadatak. Ograničen repertoar može dovesti do manje učinkovitih rješenja i sporijeg usvajanja kompleksnijih motoričkih vještina.
Sekundarna varijabilnost
Sekundarna varijabilnost pojavljuje se u periodu kada dijete nastavlja intenzivno istraživati okolinu, istovremeno koristeći metodu “pokušaj-pogreška” kako bi prilagodilo svoje ponašanje. U početku su pokreti vrlo varijabilni, no s vremenom dijete uspješno bira najprikladnije strategije za rješavanje različitih zadataka.
Primjerice, kako bi se okrenulo prema vizualnom ili zvučnom podražaju, dijete mora imati mogućnost pokretanja glave u različitim smjerovima te odabrati onu strategiju koja odgovara položaju podražaja u prostoru. Na isti način dijete uči dohvatiti predmet, svladati prepreku, sjesti, ustati ili se kretati kroz prostor, oslanjajući se na iskustvo koje postupno stječe.
Ključno obilježje sekundarne varijabilnosti je intraindividualna i interindividualna varijacija, što znači da tempo i način razvoja mogu varirati među djecom, ali i unutar istog djeteta za različite funkcije. Privremena regresija u pojedinim vještinama također je prirodna i očekivana faza.
Sve je povezano
Iako roditelji i stručnjaci ne mogu izravno kontrolirati samu varijabilnost pokreta, mogu snažno utjecati na razvoj adaptabilnosti i kvalitetu motoričke izvedbe kroz bogato iskustvo i stimulirajuće okruženje. U toj prilagodljivosti i raznolikosti krije se prava snaga razvoja: dijete kroz pokret uči ne samo kako se kretati, već i kako istraživati, donositi odluke i odgovarati na svijet oko sebe.
Svaki pokret, koliko god se na prvi pogled činio malen ili nespretan, nosi u sebi potencijal za razvoj budućih vještina. Razumijevanje ove međusobne povezanosti omogućuje roditeljima i stručnjacima da ciljano podrže jedinstveni razvoj svakog djeteta.
Autor:
Bruna Bašić, univ.mag.rehab.educ. et mag.cin., doktorandica neuroznanosti
Literatura
Adolph, K. E., & Franchak, J. M. (2017). The development of motor behavior. Wiley interdisciplinary reviews. Cognitive science, 8(1-2), 10.1002/wcs.1430. https://doi.org/10.1002/wcs.1430
Hadders-Algra M. (2018). Early human motor development: From variation to the ability to vary and adapt. Neuroscience and biobehavioral reviews, 90, 411–427. https://doi.org/10.1016/j.neubiorev.2018.05.009
Heineman, K. R., Schendelaar, P., Van den Heuvel, E. R., & Hadders-Algra, M. (2018). Motor development in infancy is related to cognitive function at 4 years of age. Developmental medicine and child neurology, 60(11), 1149–1155. https://doi.org/10.1111/dmcn.13761