Gestacijski dijabetes (GDM) predstavlja ozbiljan zdravstveni izazov koji se javlja tijekom trudnoće, a rezultira poremećajem u regulaciji razine glukoze u krvi. Žene koje razviju gestacijski dijabetes izložene su većem riziku od komplikacija poput povišenog krvnog tlaka, preeklampsije, a kasnije čak i dijabetesa tipa 2 te kardiovaskularnih bolesti. No, gestacijski dijabetes ne utječe samo na majke – novorođenčad mogu patiti od makrosomije (povećana tjelesna težina), hipoglikemije i povećanog rizika za razvoj dijabetesa kasnije u životu.
Rastuća prevalencija gestacijskog dijabetesa
Statistike pokazuju zabrinjavajući porast prevalencije GDM-a na globalnoj razini. Prema najnovijim podacima, prevalencija GDM-a iznosi čak 14,7% (Saeedi i sur., 2021.), što ukazuje na potrebu za povećanim naporima u prevenciji i liječenju ovog poremećaja. S obzirom na moguće ozbiljne posljedice, ključno je postaviti pitanje – može li se gestacijski dijabetes prevenirati?
Faktori rizika za GDM
Uzroci gestacijskog dijabetesa nisu u potpunosti jasni, no poznato je da su multifaktorijalni. Neki od glavnih faktora rizika uključuju:
-
Povećanu tjelesnu težinu i pretilost
-
Obiteljsku povijest dijabetesa
-
Hipotireozu
-
Sindrom policističnih jajnika (PCOS)
-
Poremećaje disanja tijekom sna
Među ovim čimbenicima, tjelesna težina je jedini na koji možemo izravno utjecati, što daje nadu u mogućnost prevencije.
Studija RADIEL: Zdrav način života kao ključ prevencije
Poznata RADIEL studija, provedena u Finskoj, pokazala je da individualizirane intervencije poput prilagođene prehrane, povećane tjelesne aktivnosti i kontrole tjelesne težine mogu smanjiti incidenciju gestacijskog dijabetesa za 39%. Ovaj impresivan rezultat ističe važnost malih, održivih promjena u životnom stilu kao učinkovit alat u borbi protiv GDM-a.
Prehrana i tjelesna aktivnost za prevenciju i kontrolu GDM-a
Ako trudnica već dobije dijagnozu gestacijskog dijabetesa, promjene u načinu života mogu imati ogroman utjecaj. Prehrambene navike i redovita tjelesna aktivnost mogu kontrolirati razinu glukoze kod čak 80-90% trudnica s GDM-om, smanjujući potrebu za dodatnim medicinskim intervencijama.
Što se tiče prehrane, preporučuju se personalizirani planovi koji uzimaju u obzir kalorijski unos ovisno o tjelesnoj težini žene. Kod žena s normalnom tjelesnom težinom preporučuje se unos od 30 kcal/kg, dok je za pretile žene preporučen unos manji – između 12 i 14 kcal/kg.
Prehrana bi trebala biti bogata složenim ugljikohidratima (cjelovite žitarice, kvinoja, integralna tjestenina), proteinima i zdravim masnoćama (maslinovo ulje, orašasti plodovi).
Hrvatski zdravstveni sustav i prevencija GDM-a
Hrvatska ima kvalitetan sustav praćenja trudnica s GDM-om, uključujući obavezni OGTT test (oralni glukozni tolerancijski test) između 24. i 28. tjedna trudnoće. Međutim, jedan od izazova ostaje nedostatak individualiziranog nutricionističkog savjetovanja u nekim dijelovima zemlje.
Veća dostupnost specijaliziranih nutricionista mogla bi ženama s GDM-om omogućiti bolju kontrolu bolesti i smanjenje rizika od komplikacija. Također, potrebno je unaprijediti postnatalnu skrb kako bi se ženama koje su imale GDM osigurala dugoročna prevencija dijabetesa tipa 2.
Zaključak: Važnost promjene životnog stila
Iako je moguće da će se GDM razviti i kod žena koje prakticiraju zdrav način života, prevencija kroz prehranu, tjelesnu aktivnost i redovito praćenje stanja igra ključnu ulogu u smanjenju komplikacija. Svaka trudnica treba biti svjesna važnosti zdravih prehrambenih navika i fizičke aktivnosti, kako bi se smanjio rizik od gestacijskog dijabetesa i očuvalo zdravlje majke i djeteta.
Mirela Tinjić, mag. Nutricionizma
Izvori: American Diabetes Association. (n.d.) 'How to Treat Gestational Diabetes', Dostupno na: https://diabetes.org/living-with-diabetes/life-stages/gestational-diabetes/how-to-treat-gestational-diabetes (Pristupljeno: 18. listopada, 2024.). Klobučar Majanović, S. (2024) 'Gestacijski dijabetes', Hrvatski savez dijabetičkih udruga. Dostupno na: https://www.dijabetes.hr/gestacijski-dijabetes/ (Pristupljeno: 18. Listopada, 2024.). Koivusalo, S.B. i sur. (2016) 'Gestational diabetes mellitus can be prevented by lifestyle intervention: The Finnish Gestational Diabetes Prevention Study (RADIEL): A randomized controlled trial', Diabetes Care, 39(1), str. 24-30. doi: 10.2337/dc15-0511. Saeedi, M., Cao, Y., Fadl, H., Gustafson, H. i Simmons, D. (2021) 'Increasing prevalence of gestational diabetes mellitus when implementing the IADPSG criteria: A systematic review and meta-analysis', Diabetes Research and Clinical Practice, 172, 108642. doi: 10.1016/j.diabres.2020.108642. Mazumder, T., Akter, E., Rahman, S.M., Islam, M.T. i Talukder, M.R. (2022) 'Prevalence and risk factors of gestational diabetes mellitus in Bangladesh: Findings from Demographic Health Survey 2017-2018', International Journal of Environmental Research and Public Health, 19(5), 2583. doi: 10.3390/ijerph19052583.