Kada pogledamo novorođenče, najprije nas osvoje oči, miris kože i onaj mali, instinktivni osmijeh koji se pojavi i prije prvog zuba. No iza tog nježnog izraza krije se iznimno složen proces oralnog razvoja koji započinje mnogo ranije nego što mislimo — još dok je dijete u majčinoj utrobi.
Iako roditelji najčešće počnu razmišljati o zubićima oko šestog mjeseca života, kada iznikne prva sitna bjelina, zametci zuba formiraju se već oko šestog tjedna trudnoće. Tada se oblikuju i čeljusti, a strukture koje će kasnije biti ključne za hranjenje, govor i osmijeh dobivaju svoje temelje. Ovo intrauterino razdoblje iznimno je važno jer razvoj kostiju i mekih tkiva u velikoj mjeri ovisi o majčinom zdravlju, prehrani i urednom tijeku trudnoće. Zbog toga stomatolozi, pedijatri i ginekolozi sve više naglašavaju važnost prenatalne brige kao prvog koraka prema zdravom osmijehu.
Odmah nakon rođenja ključnu ulogu preuzimaju tri refleksa: sisanje, gutanje i disanje. Iako se čine jednostavnima i urođenima, oni moraju djelovati savršeno usklađeno. Pravilno sisanje potiče razvoj mišića obraza, usana i jezika te omogućuje pravilan rast čeljusti. Ispravno gutanje štiti od kasnijih ortodontskih problema, dok disanje na nos pomaže pravilnom razvoju lica i doprinosi kvalitetnijem snu. Logopedi ističu da je disanje na nos temelj za pravilan razvoj govora, dok stomatolozi upozoravaju da disanje na usta može dovesti do sužene čeljusti i veće sklonosti karijesu.
U ovom razdoblju roditelji imaju vrlo važnu ulogu jer oni prvi mogu primijetiti odstupanja: poteškoće s hvatanjem dojke, neobične zvukove pri sisanju, nisko postavljen jezik ili sumnju na kratku vezicu (frenulum). Zbog toga danas sve češće surađuju IBCLC savjetnice za dojenje, logopedi, stomatolozi i pedijatri. Poteškoće pri dojenju ne moraju uvijek značiti problem s mlijekom ili tehnikom; ponekad je uzrok upravo anatomija usta. Rano prepoznavanje kratke vezice jezika, slabije muskulature usana ili nepravilnog hvata može spriječiti dugoročne poteškoće — od bolnih podoja do kasnijih teškoća u govoru.
Hranjenje je mnogo više od unosa hrane. To je prva „vježba” koja oblikuje mišiće lica, položaj jezika i rast čeljusti. Tijekom dojenja beba radi specifične pokrete koji potiču prirodan razvoj gornje i donje čeljusti. Djeca koja imaju poteškoće sa sisanjem mogu kasnije imati užu čeljust, manje prostora za zube ili sklonost nepravilnim zagrizima.
Kako dijete raste, tako se razvija i govor. Jezik koji je u ranom razvoju stalno spušten, primjerice zbog otežanog disanja ili kratke vezice, može utjecati na izgovor glasova, ali i na izgled osmijeha. Disanje, gutanje, govor i rast čeljusti međusobno su povezani i zajedno oblikuju buduće oralno zdravlje.
Sve ove informacije mogu biti puno za jednog roditelja, zbog čega je timski pristup iznimno važan. Pedijatar prati opće zdravlje, logoped funkcije disanja, sisanja i govora, stomatolog strukture usta i razvoj zuba, a IBCLC savjetnica pomaže pri dojenju i rješavanju ranih poteškoća koje često ostanu nezapažene. Kada stručnjaci surađuju, mnogo je lakše pravovremeno prepoznati sve što bi kasnije moglo utjecati na govor, zagriz ili opći izgled osmijeha, te intervenirati nježno i učinkovito.
Oralni razvoj ne počinje pojavom prvog zuba — on traje od samog početka života i neprestano se mijenja. Uz stručnu podršku, roditelji imaju ključnu ulogu u stvaranju temelja za zdrav osmijeh, pravilan govor i skladan razvoj čeljusti. Zato dok promatrate prve osmijehe svog djeteta, imajte na umu da upravo tada započinje priča koja će oblikovati njegov osmijeh godinama koje dolaze.
Sabina Glavina, dr med dent
Literatura
Novacescu D., Dumitru C.S., Zara F., Raica M., Suicu C.S., Barb A.C. et al. (2025). The morphogenesis, pathogenesis and molecular mechanisms in tooth development. Int J Mol Sci, 26(13), 6209. Tomara E., Dagla M., Antoniou E., Iatrakis G. (2023). Ankyloglossia as a barrier to breastfeeding: a literature review. Children, 10(12), 1902. Liu Y., Chen C., Lin M., Hu J., Chen Y. (2023). The effects of orofacial myofunctional therapy on children: a systematic review. J Oral Rehabil, 50(1), 32–45.
