Prijevremeni porodi, odnosno oni koji se događaju prije 37. tjedna trudnoće, nisu rijetkost ni u svijetu ni u Hrvatskoj. Iako svaka obitelj svoju priču doživljava kao jedinstvenu i duboko osobnu, brojke jasno pokazuju da je riječ o značajnom javnozdravstvenom pitanju koje svake godine dotiče milijune obitelji.
Globalna statistika
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a, otprilike 1 od 10 beba u svijetu rodi se prerano. To znači da se svake godine rodi oko 13,4 milijuna nedonoščadi.
Unatoč napretku medicine i poboljšanju neonatalne skrbi, globalna stopa prijevremenih poroda posljednjih desetljeća nije se značajno smanjila. Između 2010. i 2020. godine zabilježen je tek minimalan godišnji pad (od oko 0,14%), što ukazuje na to da je riječ o trajnom i složenom izazovu suvremenog zdravstva.
Geografske razlike pritom su izrazito naglašene. Oko 65 % svih prijevremenih poroda u 2020. godini dogodilo se u subsaharskoj Africi i južnoj Aziji, gdje je više od 13 % beba rođeno prerano. U nekim zemljama stope su posebno visoke – primjerice u Bangladešu (16,2 %), Malaviju (14,5 %) i Pakistanu (14,3 %). Istodobno, najmanje pogođene zemlje bilježe znatno niže stope, tri do četiri puta niže od spomenutih.
No prijevremeni porod nije izazov isključivo zemalja s niskim i srednjim prihodima, već podaci jasno pokazuju da se prijevremeni porodi događaju u svim dijelovima svijeta. Stope od 10 % ili više bilježe se i u pojedinim visokorazvijenim državama, uključujući Sjedinjene Američke Države.
Hrvatska: što pokazuju podaci?
U našoj zemlji, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo:
Oko 6 % do 6,5 % svih živorođenih beba rodi se prerano, što znači da svake godine u Hrvatskoj imamo na tisuće malenih „palčića“. Točnije, svake godine oko 2 000 novorođenčadi na svijet dolazi prerano.
Stope preživljavanja
Razlike su posebno vidljive kada je riječ o preživljavanju nedonoščadi. Prijevremeni porod ostaje jedan od vodećih uzroka smrtnosti djece mlađe od pet godina na globalnoj razini. U siromašnijim zemljama tek manji udio ekstremne nedonoščadi (rođene prije 28. tjedna gestacije) preživi bez pristupa intenzivnoj neonatalnoj skrbi, dok u razvijenijim zdravstvenim sustavima velika većina preživljava upravo zahvaljujući naprednoj tehnologiji, stručnim timovima i organiziranoj perinatalnoj skrbi.
Što statistika znači za zajednicu?
Statistika nije tek niz hladnih brojki, već jasan pokazatelj razmjera izazova s kojim se suočavamo i snažan poziv na odgovorno djelovanje.
Tek kada razumijemo koliko je prijevremeno rođenje učestalo, na koliko obitelji utječe i koliko prostora postoji za napredak u prevenciji i skrbi, možemo govoriti o stvarnoj spremnosti društva da odgovori na taj izazov. Ulaganje u prenatalnu skrb nije samo medicinska preporuka, već jasna javnozdravstvena odgovornost.
Podaci o učestalosti prijevremenih poroda pokazuju da ishodi trudnoće uvelike ovise o organiziranosti zdravstvenog sustava i dostupnosti skrbi.
Sustavna i kvalitetna briga o trudnicama,
osiguravanje dostupnih i opremljenih jedinica intenzivnog neonatalnog liječenja,
pravovremena i stručna skrb za nedonoščad te
podrška roditeljima u najosjetljivijim trenucima
ne smiju biti individualna pitanja, već odraz prioriteta cijelog društva.
Razumijevanje razmjera prijevremenog poroda pomaže nam da kao društvo budemo spremniji, osjetljiviji i organiziraniji kako bi svaki mali početak imao što veću šansu za siguran i sretan nastavak.
Statistika nas podsjeća da iza svakog broja stoji jedno dijete i jedna obitelj. A društvo koje razumije te brojke lakše može osigurati da svaki mali početak dobije priliku za veliku priču.
Autor:
Bruna Bašić, mag.rehab.educ. et mag.cin., doktorandica neuroznanosti
Literatura
World Health Organization. (2023). Preterm birth. WHO. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/preterm-birth
World Health Organization & United Nations Children’s Fund. (2023). Born too soon: Decade of action on preterm birth(global report). WHO. https://www.who.int/publications/i/item/9789240073890