Dugo vremena, tjelovježba u trudnoći bila je predmet brojnih rasprava, osobito kad je riječ o intenzitetu vježbanja. Jedan od najčešćih savjeta koji su trudnice dobivale glasio je: “Pazite da broj otkucaja srca ne prelazi 140 u minuti.” Ova se preporuka temeljila na smjernicama Američkog koledža opstetričara i ginekologa (ACOG) iz 1985. godine.
Međutim, zanimljivo je da ta brojka nikada nije bila utemeljena na čvrstim znanstvenim dokazima. Upravo zato, ACOG ju je već 1994. uklonio iz svojih službenih preporuka.
Danas, zahvaljujući novijim istraživanjima, znamo više. Umjerena, a u nekim slučajevima i visokointenzivna tjelovježba može biti sigurna — i to ne samo za majku, nego i za fetus. Naravno, ključ je u individualnom pristupu i pridržavanju suvremenih stručnih smjernica.
Fizička aktivnost tijekom trudnoće može smanjiti rizik od gestacijskog dijabetesa, prekomjernog debljanja, bolova u leđima, pa čak i postporođajne depresije. Uz to, postoje dokazi da pozitivno utječe na razvoj djeteta.
Varijabilnost otkucaja srca: prozor u autonomni živčani sustav fetusa
Varijabilnost otkucaja srca (HRV) sve se više prepoznaje kao neinvazivni marker cjelokupnog zdravlja fetusa i razvoja njegovog autonomnog živčanog sustava (ANS). HRV mjeri varijacije u vremenu između pojedinih otkucaja srca (tzv. R-R intervali) te pruža uvid u ravnotežu između simpatičke i parasimpatičke regulacije srčane aktivnosti.
U odraslih, viši HRV povezan je s boljom aerobnom spremnošću i općenito povoljnijim zdravstvenim ishodima. Slično, kod fetusa se viši HRV povezuje s boljim autonomnim razvojem. Ključno je pritom razumjeti da HRV fetusa može biti značajno pod utjecajem ponašanja majke — pušenje, konzumacija alkohola i razina tjelesne aktivnosti mogu imati mjerljiv učinak na fetalni autonomni odgovor.
Trudnoća kao fiziološki stres test
Tijekom trudnoće, žensko tijelo prolazi kroz brojne adaptacije: povećava se kardiovaskularni i respiratorni kapacitet, mijenja se endokrini status i raste metabolička potrošnja. Ove promjene pripremaju tijelo za podršku rastućem fetusu, ali istovremeno predstavljaju svojevrsni stres test za majčin organizam.
Upravo taj stres može biti povezan s komplikacijama poput gestacijskog dijabetesa, hipertenzije, mentalnih poremećaja i pretilosti, a sve su to čimbenici koji dokazano utječu na fetalni razvoj i dugoročno zdravlje djeteta. Povećana simpatička aktivnost tijekom trudnoće dodatno pojačava ove rizike, stoga je važno pratiti fiziološke odgovore tijela – pri čemu HRV ima ključnu ulogu.
Tjelovježba i njezin učinak na majku i fetus
Studije pokazuju da redovita tjelovježba majke može pozitivno utjecati na HRV – i njezin i fetalni. Trudnice koje redovito vježbaju imaju fetuse s nižom frekvencijom otkucaja srca i višom HRV, što ukazuje na povoljniji razvoj autonomnog živčanog sustava. Tijekom prenatalnog disanja, fetus majke koja vježba pokazuje izraženiji autonomni odgovor, što može predstavljati dugoročnu adaptivnu prednost.
Međutim, uslijed fizioloških promjena tijekom trudnoće, poput povećanog volumena krvi, povećane srčane frekvencije u mirovanju te hiperventilacije, mjerenje pulsa se pokazuje kao nepouzdan pokazatelj intenziteta tjelesne aktivnosti.
Također, preporuka o ograničavanju pulsa na 140 otkucaja u minuti više se ne smatra adekvatnom ni dovoljno individualiziranom (ACOG, 2020).
Umjesto toga, preporučuje se korištenje kombinacije subjektivne procjene napora putem RPE skale (engl. Rating of Perceived Exertion) u kombinaciji s prilagođenim ciljnim pulsnim zonama kao učinkovitiji pristup u propisivanju intenziteta vježbanja.
Na RPE skali napora od 1 do 10, umjeren intenzitet za trudnice najčešće odgovara vrijednostima između 4 i 6, dok se kod intervalnih treninga može dostići i 7 do 8, uz adekvatne periode odmora između intervala.
Visokointenzivna vježba: postoji li rizik?
Iako su tradicionalno postojale sumnje u sigurnost visokointenzivne tjelovježbe tijekom trudnoće, novija istraživanja ruše te mitove. Dvije dobro kontrolirane studije nisu pokazale štetne reakcije fetusa na kratke intervale gotovo maksimalnog napora (20–60 sekundi), praćene aktivnim oporavkom. Naprotiv, čini se da intervalni trening visokog intenziteta (HIIT) kraćeg trajanja može biti sigurna opcija, zahvaljujući kratkom trajanju stresa i dostatnim periodima oporavka.
Fetalni odgovori na dužu, submaksimalnu aktivnost (preko 30 minuta) uključuju blago smanjenje majčine glukoze u krvi, što može prolazno smanjiti dostupnost glukoze fetusu. Također, može se javiti privremeno smanjenje reaktivnosti fetalnog srčanog ritma, disanja i HRV-a kod napornijeg vježbanja, što ukazuje na važnost pravilnog doziranja intenziteta.
Dokazi i preporuke
Sustavni pregled s meta-analizom pokazao je da se protok krvi kroz maternicu i pupkovinu ne mijenja tijekom ili nakon akutne fizičke aktivnosti, što dodatno potvrđuje sigurnost tjelovježbe. Kontrolirane prospektivne studije također potvrđuju da umjerena tjelovježba u drugom i trećem tromjesečju poboljšava fiziološke rezerve majke i fetusa, bez negativnog utjecaja na fetalni rast.
Unatoč rastućem broju dokaza, trudnice koje se bave visokointenzivnim treningom – osobito profesionalne sportašice – i dalje se često suočavaju s neizvjesnošću. Javne informacije su često fragmentirane i ne nude jasne, znanstveno utemeljene smjernice o učestalosti, trajanju i vrsti vježbi.
Zaključak
Postojeći podaci ukazuju na to da tjelovježba, uključujući i intervalni visokointenzivni trening, može biti sigurna i korisna za trudnice – pod uvjetom da je pravilno dozirana i prilagođena individualnom zdravstvenom stanju. HRV se pokazuje kao vrijedan alat za praćenje utjecaja vježbanja na majku i fetus te može pomoći u razvoju personaliziranih smjernica.
Potrebno je još istraživanja kako bismo definirali optimalne protokole za vježbanje u trudnoći, no jedno je jasno: informirana i individualizirana fizička aktivnost u trudnoći nosi potencijalne dobrobiti za dvije generacije – i majku i dijete.
Prije početka bilo kakve rutine vježbanja u trudnoći, uvijek se preporučuje konzultacija s ginekologom ili stručnjakom za prenatalnu tjelovježbu.
McDonald S, Satterfield NA, May LE, Newton ER, Livingston J, Fang X. Influence of maternal exercise on fetal heart response during labor and delivery. Health Sci Rep. 2018 Aug 13;1(10):e81. doi: 10.1002/hsr2.81. PMID: 30623037; PMCID: PMC6266368.
Dietz P, Watson ED, Sattler MC, Ruf W, Titze S, van Poppel M. The influence of physical activity during pregnancy on maternal, fetal or infant heart rate variability: a systematic review. BMC Pregnancy Childbirth. 2016 Oct 26;16(1):326. doi: 10.1186/s12884-016-1121-7. PMID: 27784276; PMCID: PMC5081933.
Gustafson KM, May LE, Yeh HW, Million SK, Allen JJ. Fetal cardiac autonomic control during breathing and non-breathing epochs: the effect of maternal exercise. Early Hum Dev. 2012 Jul;88(7):539-46. doi: 10.1016/j.earlhumdev.2011.12.017. Epub 2012 Jan 20. PMID: 22264436; PMCID: PMC3753784.
Graça LM, Cardoso CG, Clode N, Calhaz-Jorge C. Acute effects of maternal cigarette smoking on fetal heart rate and fetal body movements felt by the mother. J Perinat Med. 1991;19(5):385-90. doi: 10.1515/jpme.1991.19.5.385. PMID: 1804949.
Watson WJ, Katz VL, Hackney AC, Gall MM, McMurray RG. Fetal responses to maximal swimming and cycling exercise during pregnancy. Obstet Gynecol. 1991 Mar;77(3):382-6. PMID: 1992404.
Dalhaug EM, Sanda B, Bø K, Brown WJ, Øvstedal K, Brevik-Persson S, Haakstad LAH. Is fetal well-being jeopardised during high-intensity interval training? BMJ Open Sport Exerc Med. 2025 Apr 28;11(2):e002496. doi: 10.1136/bmjsem-2025-002496. PMID: 40303383; PMCID: PMC12039009.
Skow RJ, Davenport MH, Mottola MF, Davies GA, Poitras VJ, Gray CE, Jaramillo Garcia A, Barrowman N, Meah VL, Slater LG, Adamo KB, Barakat R, Ruchat SM. Effects of prenatal exercise on fetal heart rate, umbilical and uterine blood flow: a systematic review and meta-analysis. Br J Sports Med. 2019 Jan;53(2):124-133. doi: 10.1136/bjsports-2018-099822. Epub 2018 Oct 18. PMID: 30337345.
Dietz P, Watson ED, Sattler MC, Ruf W, Titze S, van Poppel M. The influence of physical activity during pregnancy on maternal, fetal or infant heart rate variability: a systematic review. BMC Pregnancy Childbirth. 2016 Oct 26;16(1):326. doi: 10.1186/s12884-016-1121-7. PMID: 27784276; PMCID: PMC5081933.
Syed, Harris MD; Slayman, Tyler MD; DuChene Thoma, Kate MD, MME. ACOG Committee Opinion No. 804: Physical Activity and Exercise During Pregnancy and the Postpartum Period. Obstetrics & Gynecology 137(2):p 375-376, February 2021. | DOI: 10.1097/AOG.0000000000004266