Gestacijski dijabetes: zašto ga otkrivamo i kako brinemo o vama i bebi
Trudnoća donosi mnoge promjene – one radosne, ali i neke koje mogu izazvati brigu. Jedno od stanja o kojem trudnice ponekad saznaju tijekom pregleda je gestacijski dijabetes. Iako se sama riječ „dijabetes“ može učiniti zastrašujućom, važno je znati da se, uz suvremene metode praćenja i liječenja, trudnoća s ovim dijagnozama može voditi sigurno i s lijepim ishodom za mamu i dijete. No kako se sama dijagnoza ne bi uzimala zdravo za gotovo važno je znati kako i zašto se dobiva, na što sve sam gestacijski dijabetes može utjecati, ali i kako u njemu djelovati preventivno.
Što je gestacijski dijabetes?
Gestacijski dijabetes podrazumijeva poremećaj regulacije šećera u krvi koji se javlja u trudnoći ili neprepoznatu poremećenu toleranciju na glukozu prije trudnoće. Za razvoj gestacijskog dijabetesa odgovorno može biti nekoliko mehanizama ili kombinacija nekog od njih. Naime, tijekom trudnoće dolazi do povećanog izlučivanja hormona, koji imaju izravni utjecaj na inzulin, što dovodi do smanjene tolerancije glukoze. Događaju se određene promjene i vezane uz sam inzulin, poput smanjenog izlučivanja i osjetljivosti na isti. U drugoj polovici trudnoće dolazi do bržeg rasta i razvoja fetusa pa su njegove potrebe za glukozom sve veće. Jedan od načina zadovoljavanja te potrebe je povišena inzulinska rezistencija majke. Ako u tom periodu inzulin koji se izlučuje nije dovoljan kako bi se prevladala inzulinska rezistencija dolazi do razvoja gestacijskog dijabetesa. Nažalost, do ove dijagnoze dolazi sve češće, a posebno se može javiti kod žena koje imaju obiteljsku sklonost prema šećernoj bolesti, visok indeks tjelesne mase ili vode sjedilački način života. Ipak, potrebno je reći da brojni gestacijski dijabetesi nastaju unatoč veoma kvalitetnom životnom stilu trudnica, pa se sve više istražuju i epigenteske promjene vezane uz njega.
Kako i zašto radimo testiranje?
Iako se većina žena s gestacijskim dijabetesom osjeća potpuno zdravo i bez tegoba, liječnici preporučuju rutinsko testiranje kako bi se na vrijeme otkrile i najmanje promjene. Kriteriji za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa u svijetu nisu ujednačeni. U Hrvatskoj se to čini pomoću oralnog testa tolerancije glukoze (OGTT), koji uključuje vađenje krvi prije i poslije ispijanja slatke otopine. Ako vrijednosti šećera pređu određene granice, postavlja se dijagnoza. Ova pretraga može biti pomalo neugodna, ali sva nova istraživanja i kliničko iskustvo potvrđuju koliko je značajno činiti ga rutinski, u svakoj trudnoći. Pravovremeno otkrivanje omogućuje da mama i dijete budu sigurni te da se utjecaji gestacijskog dijabetesa svedu na minimum.
Što znači dijagnoza za mamu i bebu?
Čak i blago povišene vrijednosti šećera mogu utjecati na trudnoću te rast i razvoj djeteta. Bebi se može dogoditi prolazna žutica ili nešto niže razine šećera ili minerala u krvi. No sve su to stanja koja liječnici prepoznaju i uspješno liječe. Važno je naglasiti: bebe rođene iz trudnoća s gestacijskim dijabetesom uglavnom se rađaju zdrave i dobro napreuju. Uz dobru kontrolu šećera u krvi, šanse za komplikacije značajno se smanjuju. Trudnice s ovom dijagnozom detaljnije se prate, imaju češće kontrole i savjetovanja s ginekologom ili drugim stručnjacima. Ono što istraživanja potvrđuju je da utjecaji gestacijskog dijabetesa mogu biti dugoročni, odnosno da on može utjecati na to kakav će biti budući psihomotorički razvoj djeteta. Nažalost, velik broj trudnica nema adekvatnu podršku pa trudnoća zna proći u strahu, stresu, nerijetko i gladovanju radi neadekvatnih smjernica za prehranu. Zato je od iznimne važnosti osim ginekologa, pronaći stručnjake koji će trudnicu nježno voditi i savjetovati prateći najnovije znanstvene i kliničke smjernice. To znači da bi tim oko svake trudnice s gestacijskim dijabetesom svakako trebali činiti i nutircionist te prenatalni kineziolog ili kineziterapeut. Osim njih, podršku bi trebali pružiti i stručnjaci koji poznaju tijek rasta i razvoja djece kako bi mogli buduće roditelje uputiti na što obratiti pažnju te kako pravovremeno prevenirati i umanjiti dugoročne učinke gestacijskog dijabetesa na razvoj.
Poruka podrške
Dijagnoza gestacijskog dijabetesa nije razlog za strah, nego poziv na brigu o sebi – zdravom prehranom, laganim kretanjem i redovitim kontrolama. Sve to ne znači odricanje od trudnoće kakvu ste zamišljali, već sigurnost da činite najbolje za svoje dijete. Mnoge žene prolaze kroz isto iskustvo, a velika većina njih na kraju u naručje primi potpuno zdravo novorođenče. Uz stručnjake koji su uz vas, ovo je stanje koje se može kontrolirati i koje vas neće spriječiti da uživate u svojoj trudnoći.
Reference
Szmuilowicz, E. D., Josefson, J. L., & Metzger, B. E. (2019). Gestational diabetes mellitus. Endocrinology and Metabolism Clinics of North America, 48(3), 479–493. https://doi.org/10.1016/j.ecl.2019.05.001
Plows, J. F., Stanley, J. L., Baker, P. N., Reynolds, C. M., & Vickers, M. H. (2018). The pathophysiology of gestational diabetes mellitus. The International Journal of Molecular Sciences, 19(11), 3342. https://doi.org/10.3390/ijms19113342
Đelmiš, J., Ivanišević, M., Juras, J., & Herman, M. (2010). Gestacijski dijabetes i ishodi trudnoće – iskustva iz Hrvatske HAPO studije. Gynaecologia et Perinatologia, 19(1), 13–18.
Rodolaki, K., et al. (2023). Long-term cardiometabolic and neurodevelopmental outcomes of offspring exposed to gestational diabetes mellitus. Diabetes Research and Clinical Practice, 201, 110709. https://doi.org/10.1016/j.diabres.2023.110709