Kofein je najčešće konzumirana psihoaktivna tvar na svijetu — prisutan u kavi, čaju, čokoladi, energetskim pićima, pa čak i nekim lijekovima. Naime, tijekom trudnoće, njegov metabolizam se odvija drugačijim putem nego li kod opće populacije, a s obzirom na sve više dokaza o složenim interakcijama između genetike, doze i zdravstvenih ishoda učinci na majku i fetus dobivaju dodatnu važnost.
Kako se mijenja metabolizam kofeina u trudnoći?
Kod osoba koje nisu trudne, kofein se razgrađuje u jetri enzimom CYP1A2, s poluvijekom eliminacije od 3 do 5 sati. No tijekom trudnoće, osobito u trećem tromjesečju, hormonske promjene značajno usporavaju tu razgradnju. Poluvijek kofeina tada može narasti i do 10,5 sati, što znači da se kofein dulje zadržava u organizmu majke i fetusa.
Fetus ne posjeduje razvijen sustav za razgradnju kofeina, a budući da kofein prolazi kroz placentu i prisutan je u fetalnoj plazmi, amnionskoj tekućini i urinu — jasno je da čak i umjerene količine mogu imati jači učinak nego što se na prvi pogled čini.
Koliko kofeina je previše?
Preporuke vodećih stručnih tijela, poput Američkog koledža za opstetričare i ginekologe (ACOG) i Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), slažu se: unos kofeina tijekom trudnoće ne bi trebao prelaziti 200 mg dnevno. U praksi, to znači:
Espresso (30 ml): 30–50 mg
Filter kava (240 ml): 60–200 mg
Turska kava (60 ml): 50–65 mg
Crni/zeleni čaj (240 ml): 20–120 mg
Energetski napitci (240 ml): 50–160 mg
Kakao napitak (240 ml): 3–32 mg
Ipak, pojedina istraživanja sugeriraju da i unos manji od 200 mg može imati negativne posljedice. Meta-analiza iz 2015. pokazala je da konzumacija od samo 50–149 mg dnevno povećava rizik od niske porođajne težine za 13%. Što je trudnoća naprednija, kofein se sporije razgrađuje, pa čak i manje količine mogu rezultirati duljom fetalnom izloženošću.
Mogu li postojati i neki pozitivni učinci?
Zanimljivo, jedno veliko istraživanje na 2.529 trudnica pokazalo je da unos do 100 mg kofeina dnevno u drugom tromjesečju može biti povezan s nižim rizikom od gestacijskog dijabetesa. Međutim, autori ističu da potencijalnu korist nije moguće jednoznačno pripisati kofeinu — drugi sastojci u kavi, poput polifenola, također mogu igrati ulogu. Važno je naglasiti: žene koje prije trudnoće nisu konzumirale kofein, ne bi ga trebale početi unositi zbog potencijalnih koristi.
Genetika mijenja priču
Sposobnost razgradnje kofeina nije ista kod svih ljudi. Genetske razlike u CYP1A2 genu utječu na to koliko brzo metaboliziramo kofein:
Brzi metabolizeri (genotip AA) – bolje podnose kofein, imaju manji rizik od nuspojava
Spori metabolizeri (genotip AC ili CC) – kofein se sporije razgrađuje, što povećava rizik od neželjenih učinaka poput hipertenzije, pobačaja ili usporenog fetalnog rasta
Također, razlike u ADORA2A genu mogu utjecati na osjetljivost na kofein – neki ljudi jednostavno lošije podnose kofein i izbjegavaju ga zbog tjeskobe, nesanice i nelagode. Kod potvrđenih genetskih predispozicija za spori metabolizam kofeina najbolje ga je gotovo u potpunosti izbjegavati u trudnoći.
Praktične preporuke za trudnice bi trebale biti jasne:
Ograničite unos kofeina na najviše 200 mg dnevno — ali ako možete i manje, još bolje.
Nemojte uvoditi kofein u trudnoću ako ga prije niste konzumirali.
Razmislite o alternativama: kava bez kofeina, biljni čajevi i napici bez kofeina mogu biti dobra zamjena.
Ako postoji sumnja temeljena na simptomima na loš metabolizam kofeina, razmotrite genetsko testiranje kako biste saznali spadate li u skupinu sporih metabolizera.