Postoji li neurološka dob?

Ljudski mozak je zaista fascinantan i još uvijek nedovoljno istražen. Cjelokupan razvoj našeg najsloženijeg organa je dugotrajan, dinamičan i iznimno složen proces.

Osnova živčanog sustava čovjeka razvija se prije osnove svih drugih organa. Zanimljivo je istaknuti kako je prva naznaka razvoja živčanog sustava (neuralna ploča) vidljiva već oko 23. dana od začeća.

Od tada, cjelokupan razvoj ljudskog mozga prolazi kroz kontinuirane procese maturacije. Razvoj kreće od onih jednostavnijih ka složenijim funkcijama, odražavajući pri tome razinu funkcionalnog sazrijevanja živčanog sustava.

Osim toga, sve neurološke funkcije razvijaju se međusobno usklađeno i kontinuirano. Premda ovaj proces započinje rano te je posebno intenzivan u ranom razvojnom periodu, on u konačnici traje čak prva tri desetljeća života.

Što to znači za kliničare?

Roditelji su često isprepadani gomilom (netočnih) informacija s društvenih mreža. Tako često možemo čuti primjere kako je dijete kronološke dobi 9 mjeseci, no neurološke dobi 6 mjeseci jer još uvijek samostalno ne sjedi. Temelj za opovrgavanje ovakvih izjava pronalazimo u znanosti.

S obzirom na to da se svi procesi sazrijevanja mozga ne odvijaju istovremeno, ne možemo govoriti o jedinstvenoj neurološkoj dobi. Odnosno, mozak djeteta nema svoju zasebnu, popularno zvanu “neurološku dob”. Ipak, ono što možemo koristiti pri procjeni neurorazvoja su pojmovi “kronološka dob” i “korigirana dob”.

Kronološka dob je stvarna dob djeteta, koju računamo od datuma djetetova rođenja. S druge strane, korigirana dob je pojam koji koristimo kod prijevremeno rođene djece, kako bi mogli adekvatno pratiti njihov razvoj.

Možemo ju izračunati tako da od kronološke dobi oduzmemo tjedne preuranjenosti. Kvalitetnom neurorazvojnom procjenom možemo utvrditi postoje li izazovi u senzomotoričkom razvoju djeteta te ima li potrebe za uključivanjem u neki oblik neurorazvojnog tretmana.

Međutim, procjena nije jedino što nam je dovoljno da osnažimo cjelokupnu obitelj. Roditelje valja upoznati s tijekom dječjeg razvoja i relevantnim razvojnim smjernicama, dati im ispravne informacije te u konačnici umanjiti njihov strah i pružiti adekvatnu stručnu podršku.

Autori:
Iva Barić, mag.physioth.
Bruna Bašić, mag.rehab.educ. et mag.cin.

Izvori:

1. Hadders‐Algra, M. (2018a). Neural substrate and clinical
significance of general movements: an update. Developmental
Medicine & Child Neurology, 60(1), 39-46.
https://doi.org/10.1111/dmcn.13540
2. Mejaški-Bošnjak, V. (2008). Rani neurološki razvoj djeteta.
Paediatr Croat, 52 (supl 1), 36-42.
3. Petanjek, Z., Hromatko, I., Sedmak, D. i Hladnik, A. (2021). Opći
principi ustroja središnjega živčanoga sustava i razvojni
procesi. U I. Begovac, (Ur.), Dječja i adolescentna psihijatrija
(str. 2-14). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet.
Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:811978