Autizam nije ono što mislite
Unatoč godinama istraživanja, kampanja i progovaranja o autizmu, i dalje se o njemu govori kroz prizmu stereotipa i zastarjelih uvjerenja. Pojednostavljene i netočne predodžbe mogu imati stvarne posljedice: odgođenu dijagnozu, neodgovarajuću podršku i štetne odluke – osobito kada dolaze iz neinformiranih izvora. Vrijeme je da progovorimo jasno i znanstveno utemeljeno – i razbijemo neke od najtvrdokornijih mitova.
Mit 1: Autizam se može izliječiti
Autizam nije bolest – i stoga ga nije moguće „izliječiti“. Ne postoji patološki proces koji bi se trebao zaustaviti, niti oštećenje koje treba popraviti. Autizam je neurorazvojni poremećaj koji oblikuje način na koji osoba percipira svijet, procesira informacije i ostvaruje interakcije.
Cilj stručne podrške nije „ukloniti“ autizam, već omogućiti osobi da razvije funkcionalne strategije, očuva dostojanstvo i kvalitetu života te ostvari vlastiti potencijal.
Iako ne postoji „lijek“ za autizam, rana dijagnostika i pravilno usmjerena podrška mogu pomoći u razvoju vještina potrebnih za ispunjen i produktivan život. S druge strane, različite “terapije” koje obećavaju izlječenje, uključujući opasne biomedicinske metode, ne samo da su neučinkovite, već mogu imati značajne posljedice za zdravlje i sigurnost.
Istina: Osobe s PSA (poremećajem iz spektra autizma) ne treba „popravljati“ – već razumjeti, prihvatiti i sustavno podržavati u svakodnevici.
Mit 2: Autizam je nova pojava – epidemija 21. stoljeća
Dijagnoza PSA nije nova, ali njezina prisutnost u statistikama jest vidljivija nego ikad prije. Razlog za to nije dramatičan porast stvarne učestalosti (iako je određeni porast prisutan), već kombinacija više čimbenika: širenje dijagnostičkih kriterija, veća osviještenost, bolji pristup stručnim službama i smanjena stigma.
Prije nekoliko desetljeća, mnoga djeca s autizmom bila su pogrešno dijagnosticirana – često kao djeca s „emocionalnim smetnjama“ ili jednostavno označena kao „problematična“. Danas, zahvaljujući edukaciji stručnjaka i roditelja, PSA se dijagnosticira kod mlađe djece, s većim rasponom simptoma, ali i kod odraslih koji su prethodno bili „neprepoznati“.
Istina: Ne bilježimo eksploziju autizma, već eksploziju prepoznavanja – uključujući i dijagnostiku kod odraslih koji su godinama ostali nevidljivi sustavu.
Mit 3: Autizam je “muški poremećaj”
Iako je autizam statistički češće dijagnosticiran kod muškaraca, sve je jasnije da se kod djevojčica i žena često manifestira drugačije – tiše, prikrivenije i zato teže prepoznatljivo. Tradicionalni dijagnostički alati, razvijeni na muškoj populaciji, često ne detektiraju specifične obrasce kod žena, poput maskiranja, imitacije socijalnih vještina ili unutarnje anksioznosti.
Sve veći broj istraživanja ukazuje na potrebu redefiniranja dijagnostičkih kriterija i osvještavanja „rodnog jaza“. Nevidljivost žena s PSA može dovesti do pogrešnih dijagnoza – poput graničnog poremećaja ličnosti, depresije ili anksioznosti – umjesto pravodobne podrške u skladu s neurodivergencijom.
Istina: Dječaci se doista češće dijagnosticiraju – omjer je oko 4:1 u odnosu na djevojčice – no to ne znači da autizam kod djevojčica ne postoji. Naprotiv, sve više istraživanja ukazuje na to da su simptomi kod djevojčica često manje uočljivi, suptilniji, te da imaju izraženije sposobnosti “kamuflaže“.
Mit 4: Cjepiva uzrokuju autizam
Ovo je jedan od najraširenijih – i najštetnijih – mitova o autizmu. Niti jedno ozbiljno znanstveno istraživanje nije pronašlo uzročnu povezanost između cijepljenja i razvoja autizma.
Rad koji je pokrenuo ovu paniku povučen je zbog teških metodoloških propusta i sukoba interesa, a autor je ostao bez liječničke licence. Od tada su provedene brojne metaanalize koje uključuju stotine tisuća djece, a zaključak je jednoznačan: cjepiva ne uzrokuju autizam.
Zbunjenost često nastaje jer se simptomi autizma počinju primjećivati u isto vrijeme kad djeca primaju redovita cjepiva – no to je korelacija, a ne uzročnost.
Istina: Ne postoji znanstvena osnova za ovu tvrdnju. Širenje ovog mita umanjuje povjerenje u medicinu i izlaže djecu ozbiljnim bolestima koje su sprječive.
Mit 5: Osobe s autizmom imaju ili intelektualne teškoće ili su genijalci
Mediji često prikazuju autizam kroz dvije krajnosti: ili kao stanje intelektualnih teškoća ili kroz „genijalne autiste“ s nevjerojatnim sposobnostima – kao što je prikazano u filmovima poput Kišnog čovjeka. Iako takvi primjeri postoje, oni su iznimke, a ne pravilo.
Prema podacima američkog CDC-a (2020.), oko 36% djece s autizmom ima intelektualne teškoće. No to ne znači da su svi drugi „genijalci“. Savantizam – iznimne vještine u određenim područjima – se javlja kod manje od 10% osoba s PSA.
Istina: Autizam je spektar i ne može se jednoznačno povezati s razinom inteligencije. Osobe s PSA imaju raznolike kognitivne profile, kao i opća populacija.
Zaključak
Razbijanje mitova o autizmu nije samo borba protiv dezinformacija – to je put prema većoj inkluziji, razumijevanju i poštovanju različitosti. Umjesto da pokušavamo „ispraviti“ osobe s PSA, trebamo graditi sustav koji ih razumije i uključuje. Nastavljamo u sljedećem dijelu – jer mitova ima i previše.
Autor:
Bruna Bašić, mag.rehab.educ. et mag.cin.
Izvori:
Davidson M. (2017). Vaccination as a cause of autism-myths and controversies. Dialogues in clinical neuroscience, 19(4), 403–407. https://doi.org/10.31887/DCNS.2017.19.4/mdavidson
Glerean, E., Pan, R. K., Salmi, J., Kujala, R., Lahnakoski, J. M., Roine, U., Nummenmaa, L., Leppämäki, S., Nieminen-von Wendt, T., Tani, P., Saramäki, J., Sams, M., & Jääskeläinen, I. P. (2016). Reorganization of functionally connected brain subnetworks in high-functioning autism. Human brain mapping, 37(3), 1066–1079. https://doi.org/10.1002/hbm.23084
Hyman, S. L., Levy, S. E., Myers, S. M., & Council on children with disabilities, section on developmental and behavioral pediatrics (2020). Identification, Evaluation, and Management of Children With Autism Spectrum Disorder. Pediatrics, 145(1), e20193447. https://doi.org/10.1542/peds.2019-3447