Vrijeme je za istinu
Nastavljamo s razotkrivanjem mitova – ne samo kao čin borbe protiv pogrešnih informacija, već i kao korak prema društvu koje zaista razumije, prihvaća i uključuje.
Mit 6: Osobe s autizmom ne žele prijatelje
Ovo je jedan od najčešćih i najštetnijih mitova. Mnoge osobe imaju duboku potrebu za povezivanjem. Ipak, zbog teškoća u socijalnoj komunikaciji, tumačenju neverbalnih signala i atipičnih načina izražavanja privrženosti, njihove namjere i emocionalna stanja se često krivo tumače. Tišina nije isto što i nezainteresiranost, a povučenost ne znači nedostatak želje za bliskošću.
Društvo koje insistira na „tipičnim“ obrascima prijateljstva lako može previdjeti autentične pokušaje povezivanja osoba s autizmom.
Istina: Autistične osobe mogu željeti odnose s drugima jednako kao i svi ostali – samo im je često potreban drugačiji put do njih.
Mit 7: Autizam isključuje empatiju
Ovaj mit proizlazi iz pogrešnog tumačenja socijalnih znakova. Autistične osobe možda teže interpretiraju emocije drugih na konvencionalan način, no to ne znači da im nedostaje empatije. Dapače, mnoge osobe s autizmom imaju izrazito visoku emocionalnu osjetljivost – toliko izraženu da može biti preplavljujuća.
Postoji razlika između kognitivne empatije (razumijevanja što netko osjeća) i afektivne empatije (sposobnosti suosjećanja). Kod mnogih, afektivna empatija je izrazito snažna, čak i ako je izražavanje drugačije.
Istina: Autizam ne znači nedostatak osjećaja – već drugačiji način njihovog doživljavanja i izražavanja.
Mit 8: Osobe s autizmom ne vole dodir
Senzorna osjetljivost je vrlo individualna. Neke osobe mogu imati izraženu netoleranciju na dodir, dok drugima upravo pritisak ili čvrsti zagrljaji pomažu u samoregulaciji.
Važno je znati da senzorna osjetljivost ne uključuje samo dodir – već i zvukove, mirise, svjetlo, pa čak i određene teksture.
Istina: Iako senzorna osjetljivost jest učestalo vezana uz autizam, ona se različito manifestira i vrlo je individualna. Ključ je u poštivanju granica i potreba, a ne u generalizaciji.
Mit 9: Osobe s autizmom su izrazito agresivne
Ovakav mit stvara nepotrebnu stigmu i strah. Kada autistična osoba reagira burno, to obično nije agresija – već odgovor na preopterećenost, nemogućnost regulacije ili osjećaj ugroženosti. Takva ponašanja su često posljednji način da se iskaže emocionalna ili senzorna nelagoda.
Stigmatiziranje autističnih osoba kao „opasnih“ ili „nepredvidivih“ duboko je štetno i dodatno otežava njihovu integraciju. Umjesto da ih etiketiramo kao „opasne“, važno je razumjeti kontekst i pružiti podršku koja smiruje, a ne kažnjava.
Istina: Agresija nije osobina autizma. Ovakvo ponašanje nije prijetnja – to je poziv za razumijevanje.
Mit 10: Autizam je rezultat lošeg roditeljstva
Ovaj zastarjeli mit – poznat još iz doba teorije „hladne majke“ – danas je potpuno odbačen od strane znanstvene zajednice. Autizam ima neurobiološke i genetske uzroke. Niti stil roditeljstva, niti emocionalna povezanost ne „izazivaju“ autizam.
Roditelji autistične djece često se suočavaju s ogromnim izazovima i nezasluženim osjećajem krivnje. Umjesto optuživanja na temelju mita, potrebna im je podrška, edukacija i zajednica koja razumije.
Istina: Autizam nije odraz odgoja. Roditelji trebaju podršku, ne krivnju i stigmu.
Zaključno
Mitovi o autizmu ne postoje u vakuumu – oni imaju stvarne posljedice. Stvaraju barijere, iskrivljuju očekivanja i umanjuju samopouzdanje autističnih osoba.
Razbijanjem mitova otvaramo prostor za pravedniji, informiraniji i suosjećajniji svijet – u kojem se neurodivergentne osobe ne moraju prilagođavati nepravednim očekivanjima, već imaju pravo biti to što jesu.
Vrijeme je da zamijenimo predrasude znanjem, strahove empatijom, a sumnju – prihvaćanjem.
Autor:
Bruna Bašić, mag.rehab.educ. et mag.cin.
Izvori:
John, R. P., Knott, F. J., & Harvey, K. N. (2018). Myths about autism: An exploratory study using focus groups. Autism : the international journal of research and practice, 22(7), 845–854. https://doi.org/10.1177/1362361317714990
Kuzminski, R., Netto, J., Wilson, J., Falkmer, T., Chamberlain, A., & Falkmer, M. (2019). Linking knowledge and attitudes: Determining neurotypical knowledge about and attitudes towards autism. PloS one, 14(7), e0220197. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0220197