Skip to main content
Kada odrasle osobe obraćaju pažnju na dojenčad, često primjenjuju specifičan način govora, poznat kao “maminski govor”. Ovaj oblik komunikacije karakterizira ritmičan i melodiozan ton, pri čemu se samoglasnici izgovaraju duže i izražajnije. Takav način govora pomaže u jasnijem razlikovanju zvukova, a lingvistički elementi ostaju netaknuti, što omogućava lakše usvajanje zvučnih obrazaca jezika.

Zanimljivosti 

Različita istraživanja potvrđuju kako dojenčad preferira slušanje zvuka govora u odnosu na druge zvukove, a osobito se više usmjeravaju na “maminski govor” nego na tipičan govor odraslih osoba. 
Osim toga, istraživanja pokazuju da su glazba i “maminski govor”  jednako učinkoviti pri učenju novih riječi i njihovom dugoročnom pamćenju. Iako bi pjesme (s obzirom na svoje glazbene elemente) mogle biti očekivane kao učinkovitiji alat, rezultati pokazuju da su oba podražaja podjednako korisna. 
Ovaj način izražavanja uvelike doprinosi komunikacijskom razvoju dojenčadi. Naime, niz istraživanja potvrđuje da dojenčad čije majke češće koriste “maminski govor” pokazuje značajan napredak u verbalnim vještinama. Primjerice, djeca majki koje redovito upotrebljavaju ovaj oblik govora, u dobi od 11 mjeseci češće brbljaju, dok u dobi od 2 godine koriste veći broj riječi. 
Konačno, istraživanja sugeriraju da “maminski govor” pomaže djetetu čak i da bolje usvaja nove vještine, jer je usmjeren na održavanje pažnje na tome što treba naučiti.

Što to znači za kliničare?

Ovi podaci jasno ukazuju na važnost načina na koji odrasli komuniciraju s dojenčadi – nije samo važno koliko im govore, već i kako to čine.  U kontekstu ranog razvoja, važno je omogućiti djetetu što više vokalnih “ja pa ti” izmjena, koje podržavaju komunikacijski razvoj. Ovaj pristup primjenjiv je ne samo za roditelje, već i za terapeute. Zaključno, “maminski govor” igra ključnu ulogu u poticanju komunikacijskih vještina kod dojenčadi, a njegovo redovito korištenje od strane odraslih može imati dugoročne pozitivne učinke na razvoj jezika, socijalnih vještina i kognitivnih sposobnosti, kao i u učenju novih vještina.

Autori su:

Iva Barić, mag.physioth.
Bruna Bašić, mag.rehab.educ. et mag.cin.
Literatura:
  1. Ma, W., Fiveash, A., Margulis, E. H., Behrend, D., & Thompson, W. F. (2020). Song and infant-directed speech facilitate word learning. Quarterly journal of experimental psychology (2006), 73(7), 1036–1054. https://doi.org/10.1177/1747021819888982
  2. Menn, K. H., Michel, C., Meyer, L., Hoehl, S., & Männel, C. (2022). Natural infant-directed speech facilitates neural tracking of prosody. NeuroImage, 251, 118991. https://doi.org/10.1016/j.neuroimage.2022.118991 
  3. Schreiner, M. S., van Schaik, J. E., Sučević, J., Hunnius, S., & Meyer, M. (2020). Let’s talk action: Infant-directed speech facilitates infants’ action learning. Developmental psychology, 56(9), 1623–1631. https://doi.org/10.1037/dev0001079