Sve više istraživanja potvrđuje da vježbanje tijekom trudnoće ne koristi samo majci, već i djetetu koje nosi. Od razvoja mozga, preko metaboličkog zdravlja, do epigenetskih promjena, tjelesna aktivnost tijekom trudnoće postaje moćan alat u rukama budućih roditelja.
Tjelovježba i prehrana su dvije životne navike koje se lako mogu prilagoditi, a utjecaj koji imaju na fetus je dublji nego što se dugo smatralo.
Kako vježbanje utječe na fetus?
Znanstvena literatura jasno pokazuje da umjerena tjelesna aktivnost u trudnoći doprinosi zdravijem razvoju posteljice, boljoj opskrbi fetusa kisikom i hranjivim tvarima, ali i stvaranju temeljnih neurobioloških i metaboličkih „programa“ koji mogu trajati cijeli život.
Mozak djeteta osjeća pokret
Jedna od najzanimljivijih poveznica između vježbanja i fetalnog razvoja odnosi se na razvoj mozga. Studija objavljena u časopisu Journal of Clinical and Experimental Neuropsychology pokazala je da novorođenčad čije su majke bile tjelesno aktivne tijekom trudnoće ima zreliji moždani odgovor, mjerljiv putem EEG-a. Ova moždana aktivnost povezuje se s boljom sposobnošću učenja, bržim kognitivnim razvojem i efikasnijom obradom informacija u ranom djetinjstvu.
Slični rezultati uočeni su i kod životinjskih modela, gdje je vježbanje poticalo neurogenezu – stvaranje novih moždanih stanica – te povećavalo sinaptičku gustoću u mozgu potomaka. Ukratko, mozak fetusa “pamti” fizičku aktivnost majke.
Prevencija bolesti – već u maternici
Metaboličke koristi vježbanja u trudnoći nisu ograničene samo na majku. Aktivnost trudnice može smanjiti rizik od razvoja inzulinske rezistencije, pretilosti i dijabetesa tipa 2 kod djeteta – i to ne samo u djetinjstvu, već i u odrasloj dobi.
Ovo je osobito važno kod trudnica s višim indeksom tjelesne mase (BMI), jer vježbanje može “resetirati” neke od potencijalno štetnih metaboličkih signala koji bi se mogli prenijeti na dijete.
Epigenetika: Kako vježbanje mijenja budućnost djeteta
Epigenetika proučava kako okolišni faktori – poput prehrane, stresa, pa i tjelesne aktivnosti – mogu utjecati na ekspresiju gena, bez promjene njihove structure.
Upravo u trudnoći dolazi do ključnog formiranja epigenetskih uzoraka koji mogu oblikovati zdravlje djeteta na duge staze.
Vježbanje tijekom trudnoće može utjecati na epigenetske. Studije na životinjama pokazale su da vježbanje može smanjiti razinu metilacije gena povezanih s metabolizmom (poput Pgc-1α), čime se poboljšava iskorištavanje energije i smanjuje rizik od metaboličkih poremećaja. Osim toga, tjelesna aktivnost majke može povećati razinu određenih mikroRNA u jetri potomaka, što može regulirati metabolizam lipida i glukoze.
Sve više istraživanja potvrđuje da se utjecaji okoliša i ponašanje roditelja može prenijeti čak i preko spolnih stanica, čime zdravlje potomstva postaje doslovno “naslijeđeno”.
Znanstvenici su otkrili da ono čemu su roditelji bili izloženi – poput prehrane, stresa, ili načina života – još dok su i sami bili u majčinoj utrobi, ali i kasnije, može utjecati ne samo na njihovo zdravlje, nego i na zdravlje njihove djece. Ti utjecaji mogu se prenijeti s generacije na generaciju, čak i ako ti isti uvjeti više nisu prisutni.
Zaključak: Pokret kao nasljedstvo
Ulaganje u zdravlje djeteta počinje i prije njegovog rođenja, a jedan od najučinkovitijih alata koji majka može koristiti je – pokret. Umjerena tjelesna aktivnost tijekom trudnoće može oblikovati ne samo zdravlje, nego i epigenetski profil djeteta, s potencijalno doživotnim koristima.
Sama ideja da možemo smanjiti rizik od bolesti kod budućih generacija djelujući već danas – kroz način života i brigu o zdravlju – izuzetno je zanimljiva i važna. To otvara nove mogućnosti ne samo za prevenciju bolesti, nego i za aktivno promicanje zdravlja od najranijih faza života.
Naravno, prije početka bilo kakve nove rutine vježbanja, uvijek se preporučuje konzultacija s ginekologom ili stručnjakom za prenatalnu tjelovježbu.
Autor: Eni Delak, mag.cin
Shi, Lijun1; Li, Shanshan2; Liu, Chenzhe2. Prenatal Exercise Reprograms The Development Of Hypertension Progress And Improves Vascular Health In Shr Offspring: 761. Medicine & Science in Sports & Exercise 53(8S):p 255, August 2021. | DOI: 10.1249/01.mss.0000762040.06247.88
Blaize AN, Pearson KJ, Newcomer SC. Impact of Maternal Exercise during Pregnancy on Offspring Chronic Disease Susceptibility. Exerc Sport Sci Rev. 2015 Oct;43(4):198-203. doi: 10.1249/JES.0000000000000058. PMID: 26196867; PMCID: PMC4575625.
Labonte-Lemoyne E, Curnier D, Ellemberg D. Exercise during pregnancy enhances cerebral maturation in the newborn: A randomized controlled trial. J Clin Exp Neuropsychol. 2017 May;39(4):347-354. doi: 10.1080/13803395.2016.1227427. Epub 2016 Sep 13. PMID: 27622854.
Axsom JE, Libonati JR. Impact of parental exercise on epigenetic modifications inherited by offspring: A systematic review. Physiol Rep. 2019 Nov;7(22):e14287. doi: 10.14814/phy2.14287. PMID: 31758667; PMCID: PMC6874781.
Carter LG, Qi NR, De Cabo R, Pearson KJ. Maternal exercise improves insulin sensitivity in mature rat offspring. Med Sci Sports Exerc. 2013 May;45(5):832-40. doi: 10.1249/MSS.0b013e31827de953. PMID: 23247711; PMCID: PMC3617068.
Clapp JF. Influence of endurance exercise and diet on human placental development and fetal growth. Placenta. 2006 Jun-Jul;27(6-7):527-34. doi: 10.1016/j.placenta.2005.07.010. Epub 2005 Sep 13. PMID: 16165206.
Murashov AK, Pak ES, Koury M, Ajmera A, Jeyakumar M, Parker M, Williams O, Ding J, Walters D, Neufer PD. Paternal long-term exercise programs offspring for low energy expenditure and increased risk for obesity in mice. FASEB J. 2016 Feb;30(2):775-84. doi: 10.1096/fj.15-274274. Epub 2015 Oct 27. PMID: 26506979; PMCID: PMC4714554.
Antolović, Antonija. “Utjecaj okoliša na epigenom u trudnoći.” Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2019