Jedno od najčešćih pitanja koje se postavlja u trudnoći glasi: “Imam malo niži hemoglobin, ali kažu da je to uobičajeno u trudnoći. A da možda uzmem suplement željeza kako ne bi prešlo u anemiju?”
I zaista, često jest normalno imati nešto niži hemoglobin u trudnoći. No, koliko je “niže” još uvijek u granicama normale i kada prelazimo iz fiziologije u patologiju?
Što se događa s krvlju u trudnoći?
Tijekom trudnoće dolazi do prirodnog razrjeđivanja krvi – fenomena poznatog kao fiziološka anemija trudnoće. Već od 6. tjedna trudnoće volumen plazme u krvi počinje rasti, a svoj vrhunac doseže oko 24. tjedna – čak 40–50 % više nego prije trudnoće!
Rast volumena plazme brži je od rasta broja crvenih krvnih stanica. To znači da se koncentracija hemoglobina (Hb), hematokrit (Ht) i broj eritrocita čine nižima, iako je ukupna masa eritrocita zapravo povećana.
Ovo je pametna prilagodba tijela kako bi krv bila rjeđa, lakše cirkulirala i bolje opskrbljivala posteljicu kisikom i hranjivim tvarima.
Kada niži hemoglobin više nije “normalan”?
Važno je razlikovati fiziološku prilagodbu od patološke anemije. Simptomi nedostatka željeza mogu biti vrlo slični općim simptomima trudnoće – umor, slabost, otežana koncentracija ili disanje. Specifičniji znakovi uključuju bljedilo, tahikardiju, lomljive nokte ili nizak tlak.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), granice hemoglobina u trudnoći su:
tromjesečje: Hb < 110 g/L
tromjesečje: Hb < 105 g/L
tromjesečje: Hb < 110 g/L
Kod žena koje nisu trudne, anemijom se smatra Hb < 120 g/L.
Zašto je važno otkriti pravi uzrok anemije?
Ako se anemija u trudnoći ne prepozna i ne liječi na vrijeme, mogu se povećati rizici od komplikacija poput gestacijske hipertenzije, spontanog pobačaja, prijevremenog poroda ili niske porođajne težine djeteta.
Najčešći uzrok anemije je nedostatak željeza, ali anemiju mogu uzrokovati i manjak folne kiseline, vitamina B12, kronične bolesti, krvarenja, pa čak i infekcije.
Trebaju li sve trudnice uzimati željezo?
Zanimljivo je da suplementacija željezom ima smisla samo kada postoji stvarna potreba. Istraživanja pokazuju da kod žena koje već dobro apsorbiraju željezo, dodatni unos ne povećava hemoglobin, a može čak imati i neželjene učinke.
Studija (ECLIPSES study) objavljena u časopisu Nutrients pokazala je da previsoke doze željeza mogu nepovoljno utjecati na rast fetusa. Kod trudnica koje nisu imale anemiju, veće doze željeza povezane su s povećanim opsegom glave fetusa u ranom razdoblju, ali i usporenim rastom u kasnijim fazama trudnoće.
Također, druga studija (Ziaei i sur., 2007) pokazala je da rutinsko uzimanje 50 mg željeza dnevno kod trudnica bez anemije povećava rizik od komplikacija poput intrauterinog zastoja rasta, gestacijske hipertenzije i dijabetesa.
Ključ je u individualnom pristupu!
Najbolji način za praćenje statusa željeza nije samo hemoglobin i hematokrit, već i određivanje feritina – proteina koji pokazuje rezerve željeza u tijelu.
Vrijednosti feritina:
< 30 ng/ml – manjak željeznih rezervi, preporuka za suplementaciju
100 ng/ml – adekvatne zalihe željeza, suplementacija nije potrebna
Zaključak
Iako je u trudnoći normalno imati nešto niži hemoglobin zbog fizioloških promjena, važno je na vrijeme prepoznati kada te vrijednosti postaju zabrinjavajuće.
Suplementacija željezom treba biti individualizirana, a ne rutinska. Prije uzimanja željeza preporučuje se provjeriti feritin i ostale parametre kako bi terapija bila ciljano prilagođena stvarnim potrebama trudnice.
Autor:
Mirela Tinjić, mag.nutr.
Izvori:
Díaz-Torres, S., Díaz-López, A. and Arija, V. (2024) ‘Effect of prenatal iron supplementation adapted to hemoglobin levels in early pregnancy on fetal and neonatal growth – ECLIPSES study’, Nutrients, 16(3), p. 437. doi:10.3390/nu16030437.
Means, R.T. (2020) ‘Iron deficiency and iron deficiency anemia: implications and impact in pregnancy, fetal development, and early childhood parameters’, Nutrients, 12(2), p. 447. doi:10.3390/nu12020447.
Wang, R., et al. (2025) ‘Anemia during pregnancy and adverse pregnancy outcomes: a systematic review and meta-analysis of cohort studies’, Frontiers in Global Women’s Health, 6, p. 1502585. doi:10.3389/fgwh.2025.1502585.
World Health Organization (2024) Haemoglobin cutoffs to define anaemia in individuals and populations. Guideline Central. Dostupno na: https://www.guidelinecentral.com/guideline/3534081/#section-3534098 (Pristupljeno: 8. travnja 2025).
Ziaei, S., Norrozi, M., Faghihzadeh, S. and Jafarbegloo, E. (2007) ‘A randomised placebo-controlled trial to determine the effect of iron supplementation on pregnancy outcome in pregnant women with haemoglobin ≥ 13.2 g/dl’, BJOG: An International Journal of Obstetrics & Gynaecology, 114, pp. 684–688.
