Dolazak bebe na svijet donosi pregršt novih izazova, a jedan od prvih s kojima se roditelji susreću jest kako pravilno rukovati s novorođenčetom. Od podizanja, nošenja i presvlačenja do prvih kupanja – svaka radnja zahtijeva nježnost, sigurnost i pravilnu tehniku. No, kada je idealno vrijeme za učenje baby handlinga – prije ili nakon poroda?
Priprema prije dolaska bebe
Mnogi budući roditelji žele se osjećati spremno prije nego što beba stigne. Učenje baby handlinga tijekom trudnoće može pomoći da steknu osnovne vještine i osjećaj sigurnosti u rukama. Iako vježbanje na lutkama ne može u potpunosti dočarati stvarni doživljaj rukovanja s novorođenčetom, ono ipak stvara korisnu bazu znanja i samopouzdanja.
Prednosti edukacije prije poroda uključuju:
- Stjecanje teorijskog i praktičnog znanja u mirnom okruženju
- Priliku za postavljanje svih konkretnih pitanja
- Smanjenje straha i nesigurnosti u prvim danima nakon rođenja bebe
- Lakše prilagođavanje kada beba stigne
Osim samih pokreta, budući roditelji tada mogu postavljati i brojna pitanja o ranom dječjem razvoju. Individualni pristup pokazao se kao najdjelotvorniji jer omogućuje potpunu posvećenost roditeljima i prilagodbu njihovim potrebama.
Ponovljeni susret – praksa s pravom bebom
Koliko god teorijska priprema bila korisna, ništa ne može zamijeniti praksu s pravom bebom. Zato se baby handling preporučuje ponoviti i nakon što se dijete rodi – tek tada roditelji u potpunosti mogu osjetiti tonus mišića, djetetovo gibanje te upravo tome prilagođavati pravilno podizanje, spuštanje i ostale radnje. Roditelji često kažu da su tek nakon dolaska bebe shvatili koliko su im pokreti nesigurni ili koliko su zaboravili od onoga što su učili prije poroda. Upravo zato je ponovljena edukacija izuzetno korisna.
Prednosti edukacije nakon poroda uključuju:
- Praktično iskustvo s vlastitom bebom
- Korekciju pokreta i dodatne savjete prilagođene djetetu
- Pomoć u rješavanju konkretnih izazova (presvlačenje, kupanje…)
- Oslobađanje od nesigurnosti i straha
Roditelji se mogu odlučiti za dolazak u kabinet kada se mama i beba osjećaju spremno ili, ako žele podršku u prvim danima kod kuće, edukacija se može održati i u njihovom domu. Neki roditelji žele što prije ponoviti naučeno, dok drugima treba više vremena da se prilagode novoj situaciji – i jedno i drugo je potpuno u redu, jer je ključ u tome da roditelji steknu sigurnost.
Tko brže uči – mame ili tate?
Zanimljiv obrazac koji se ponavlja u praksi jest da očevi često brže savladaju tehnike baby handlinga. Razlog tomu može biti činjenica da su opušteniji i manje se boje da će “nešto pogriješiti”. Mame, s druge strane, često osjećaju veći pritisak i strah da nešto ne rade kako treba. To ponekad kod izaziva nesigurnost i osjećaj da one to nikada neće naučiti. No, uz strpljenje, ponavljanje i podršku, svaka mama vrlo brzo postane sigurna u svoje pokrete.
Zaključak
Priprema prije poroda može donijeti sigurnost i mir, ali praksa s bebom donosi pravo iskustvo. Kombinacija oba pristupa pokazala se kao najkorisnija – jer u konačnici, najvažnije je da se roditelji osjećaju sigurno i spremno u svome novom, najvažnijem životnom zadatku.
Idealno vrijeme za edukaciju o baby handlingu zapravo ne postoji i u potpunosti je ovisno o roditeljima. Priprema prije poroda može donijeti sigurnost i mir, ali vježba donosi pravo iskustvo. U praksi se optimalnom pokazala kombinacija pripreme prije poroda i prakse po dolasku bebe. Na taj način roditelji mogu steći teorijsko znanje i sigurnost unaprijed, a zatim sve to primijeniti u stvarnim situacijama.
Najvažnije je da se roditelji osjećaju smireno i sigurno, jer će upravo ta sigurnost pružiti bebi nježan i pravilan početak rasta i razvoja.
Autori su:
Iva Barić, mag.physioth., doktorandica
Bruna Bašić, mag.rehab.educ. et mag.cin.
Literatura:
- Bjelčić, N. i Mihoković, Ž. (2007). Ispravno postupanje s djetetom „Baby Handling “. Zagreb: Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim teškoćama OKO.
- Bošnjak-Nađ K., Vidak H., Petrović D., Tomašković M. i Nađ I. (2019). Rano otkrivanje visokoneurorizične djece i uključivanje u programe rane intervencije. Paediatria Croatica, 63(1), 107-111.
- Pinjatela, R. i Oreb, I. J. (2010). Rana intervencija kod djece visokorizične za odstupanja u motoričkom razvoju. Hrvatska Revija Za Rehabilitacijska Istraživanja, 46(1), 80–102