Skip to main content
Razumijevanje jezika počinje puno prije nego što dijete progovori prve riječi. Iako se može činiti da je put do govora dug, središnji živčani sustav već od najranijih dana aktivno postavlja temelje za razumijevanje jezika.
U početnim fazama razvoja, jezični aparat još uvijek nije u potpunosti razvijen, no mozak dojenčadi izuzetno je osjetljiv na zvučne razlike. Dojenčad je sposobna prepoznati i razlikovati sve foneme koji postoje u bilo kojem jeziku svijeta. Odrastanjem i sve češćim izlaganjem materinjem jeziku, fonemi koji se ne čuju postupno nestaju iz govornog repertoara, dok oni koje djeca često čuju postaju lakši za reprodukciju. Na taj način, mozak već u ovoj fazi počinje postavljati temelje za kasniji razvoj govora i razumijevanja riječi.
Zanimljivo istraživanje iz 2014. godine provedeno na Institute for Learning and Brain Science pri Sveučilištu u Washingtonu otkrilo je zanimljive spoznaje o tome kako mozak dojenčadi procesuira jezične informacije. 
Istraživači su izložili djecu od 7 i 11 do 12 mjeseci kronološke dobi slušanju niza slogova na njihovom materinjem jeziku te stranom jeziku. Uočen je značajan uzorak moždane aktivnosti, a rezultati su bili vrlo interesantni. Kod mlađe dojenčadi, posebno onih u dobi od 7 mjeseci, bila je uočena aktivacija u nekoliko područja mozga. Ključna područja uključuju superiorni temporalni gyrus, zadužen za auditivnu obradu, što je bilo očekivano. Međutim, također su se aktivirali Brocino područje i cerebellum (mali mozak), koji su odgovorni za planiranje motoričkih radnji, uključujući one povezane s govorom. Ovaj obrazac aktivnosti pokazuje da mozak dojenčadi aktivno procesira i priprema motoričke radnje potrebne za kasniji govor, već u fazi slušanja.
Kod starije dojenčadi, u dobi od 11 do 12 mjeseci, uočene su promjene u načinu na koji mozak reagira na strane jezike. Područja mozga koja su odgovorna za planiranje motoričkih radnji postala su aktivnija kada je dojenčad bila izložena stranom jeziku. Znanstvenici sugeriraju da se mozak na taj način priprema za produkciju glasova. S obzirom na to da dijete nije bila izloženo stranim fonemima do tog trenutka, ono mora “uvježbati” fizičke pokrete potrebne za pravilnu produkciju glasova, što zahtijeva veću aktivnost u područjima mozga koja kontroliraju motoričke radnje.
Na kraju, proveden je i dodatni eksperiment s dojenčadi u dobi od 9 mjeseci kojoj je engleski jezik materinji. Izložili su ih slušanju kinesko- mandarinskog jezika (s izvornim govornikom, kroz snimku te audio-zapis) kroz pjevanje, listanje i čitanje slikovnica, a kontrolna skupina je isto provodila na engleskom jeziku. Dojenčad koja je sudjelovala u interakciji s izvornim govornikom pokazala je sposobnost prepoznavanja glasova mandarinskog jezika kao i dojenčad koja je odrasla u kineskom jezičnom okruženju, dok ostale skupine nisu pokazale takve rezultate.

Što to znači za kliničare?

Rezultati istraživanja jasno ukazuju na to da su rane interakcije s roditeljima ključne za razvoj jezično-govornih vještina kod djece. Možemo zaključiti da mozak dojenčadi počinje učiti i uvježbavati mehaniku govora mnogo prije nego što dijete progovori prve riječi. Aktivno izlaganje govoru i interakcijama s roditeljima omogućava djetetu da prepozna zvukove, proizvodi riječi i razvija jezične sposobnosti koje će kasnije koristiti u komunikaciji. Svaka verbalna i neverbalna interakcija igra važnu ulogu u stvaranju bogatog okruženja koje potiče razvoj jezika.
Za učenje jezika nije potrebno čekati da dijete izgovori prve riječi – njegov mozak već od najranije dobi aktivno razvija sposobnosti potrebne za prepoznavanje i proizvodnju zvukova. Ovi rezultati sugeriraju da su rane interakcije “vrata” za jezični razvoj, jer omogućuju djetetovom mozgu da usvoji i zapamti suptilne razlike između zvukova, što kasnije doprinosi njegovoj sposobnosti učinkovite komunikacije.
Autori su:
Iva Barić, mag.physioth.
Bruna Bašić, mag.rehab.educ. et mag.cin.
Literatura:
  1. Kuhl, P. K., Ramírez, R. R., Bosseler, A., Lin, J. F., & Imada, T. (2014). Infants’ brain responses to speech suggest analysis by synthesis. Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America, 111(31), 11238–11245. https://doi.org/10.1073/pnas.1410963111