Prijevremeno rođena djeca suočavaju se s nizom izazova koji oblikuju njihov život od prvih dana. I dok su “palčići” često prepoznatljivi po svojoj veličini i borbenom duhu, njihove šanse za preživljavanje i kasniji razvojni ishod ovise o kombinaciji faktora – od gestacijske dobi i porođajne mase do kvalitete medicinske skrbi i podrške obitelji te socijalno-okolišnih čimbenika.
Razumijevanje ključnih razvojnih ishoda i faktora koji ih utječu od iznimne je važnosti za pružanje odgovarajuće podrške i optimizaciju dugoročnog zdravlja.
Stope preživljavanja i smrtnost
Nažalost, smrtnost prijevremeno rođene djece i dalje je značajna. Prema podacima Ujedinjenih naroda iz 2018. godine, 35 % smrti novorođenčadi bilo je povezano s komplikacijama prijevremenog poroda. Od toga se 16 % događa u neonatalnoj dobi, dok 2–5 % djece umire do pete godine života.
Najugroženija su djeca rođena prije 25. tjedna trudnoće – njihova smrtnost može doseći i do 84 %, što pokazuje koliko je kritična granica preživljavanja u ranom razdoblju.
Ipak, svaki dodatni tjedan u maternici povećava šanse za preživljavanje i zdrav razvoj. Napredak medicine omogućuje da i najnezrelija djeca dobiju najbolju moguću skrb, a mnogi “palčići” rastu i razvijaju se kao njihovi vršnjaci.
Kombinacija gestacijske dobi i porođajne težine smatra se najvažnijim pokazateljem stope preživljavanja i dugoročnog zdravlja. Što je dijete bliže terminu poroda i teže, veća je vjerojatnost da preživi.
Podjela prema gestacijskoj dobi i težini
Za preciznije praćenje i planiranje skrbi, nedonoščad se dijeli prema gestacijskoj dobi:
Ekstremno prijevremeno – prije 28. tjedna
Vrlo prijevremeno – 28.–31. tjedan
Umjereno prijevremeno – 32.–33. tjedan
Kasno prijevremeno – 34.–36. tjedan
Prema porođajnoj težini:
Niska težina – < 2500 g
Vrlo niska težina – < 1500 g
Izrazito niska težina – < 1000 g
Brojna su nerazjašnjena pitanja vezana uz prerano rođenu djecu, ali dva se pojavljuju najčešće:
Imaju li baš svi “palčići” zdravstvene komplikacije?
Mora li prerano rođeno dijete nužno kasniti u razvoju?
Često se može čuti mišljenje da prerano rođena djeca gotovo uvijek imaju zdravstvene izazove i da zasigurno kasne u razvoju. Iako je istina da ova populacija češće ima komplikacije i razvojne poteškoće, sam datum rođenja ne određuje nužno razvojni ishod. Eventualne komplikacije mogu se pojaviti samo u neonatalnom razdoblju, dok druge mogu imati dugoročne posljedice.
Fun fact: Autorica ovog članka i sama je “palčić” 🙂
Mogući izazovi prerano rođene djece
Organi i organski sustavi djeteta rođenog prije 37. tjedna trudnoće još nisu u potpunosti razvijeni, što povećava rizik od određenih zdravstvenih problema. Ako se pojave, najčešće uključuju:
respiratorne poteškoće
poremećaje rasta i metabolizma
povećanu osjetljivost na infekcije
Nezrelost organskih sustava također povećava rizik od pojave:
cerebralne paralize
intelektualnih teškoća
poremećaja vida i sluha
socioemocionalnih teškoća
Svako dijete je jedinstveno – generalizacije ne vrijede
Iako statistike pokazuju da prerano rođena djeca češće imaju zdravstvene ili razvojne poteškoće, ne postoji pravilo koje vrijedi za svako dijete. Neka djeca koja se rode prije 37. tjedna mogu rasti i razvijati se potpuno normalno, bez značajnih problema, dok se kod drugih, iako rođenih u terminu i s odličnim Apgar rezultatom, ipak mogu pojaviti zdravstvene komplikacije i/ili razvojne teškoće.
Razvoj je individualan i ovisi o kombinaciji brojnih čimbenika. Zato je važno promatrati svako dijete kao jedinku, pratiti njegov ritam i pružati podršku prilagođenu njegovim potrebama, umjesto da se oslanjamo isključivo na statističke prosjeke ili opća pravila.
Faktori koji utječu na ishode
Razvoj prerano rođenog djeteta ovisi o složenoj kombinaciji čimbenika. Osim gestacijske dobi i porođajne mase, veliku ulogu ima kvaliteta medicinske skrbi. Djeca koja imaju pristup dobroj neonatalnoj njezi, intenzivnoj skrbi i pravilnoj prehrani imaju značajno veće šanse za optimalan rast i zdrav razvoj. Nutrifikacija uključuje strategije prehrane prilagođene dobi i potrebama djeteta, koje podupiru kako tjelesni, tako i neurološki razvoj.
Nakon procjene razvoja, od velike koristi mogu biti i programi rane intervencije. Individualizirani programi, prilagođeni potrebama djeteta i provedeni u suradnji sa stručnjacima, mogu značajno smanjiti rizik od kašnjenja u razvoju i pomoći djetetu da ojača svoje snage.
Socio-ekonomski uvjeti i obiteljska podrška također su od velike važnosti. Okolina koja je educirana, emocionalno prisutna i sposobna pružiti toplinu i nježnost stvara okruženje u kojem djeca bolje napreduju, ne samo fizički, nego i emocionalno.
U konačnici, najvažniji “lijek” za prerano rođeno dijete često je upravo roditeljska prisutnost, ljubav i pažnja. Emocionalna toplina od najranije dobi snažno doprinosi boljim dugoročnim ishodima i stabilnom razvoju.
Napomena: Rani razvoj nije utrka – cilj nije ubrzati dijete, nego ga pratiti u njegovom prirodnom ritmu, prepoznati njegove snage i prevenirati moguće poteškoće.
Zaključak
Svaki “palčić” započinje svoj život s izazovima, ali i s nevjerojatnom snagom.
Prijevremeno rođenje ne mora biti prepreka zdravom i sretnom djetinjstvu. Ono je samo drugačiji početak – put koji traži više strpljenja, pažnje i razumijevanja.
Ovaj članak je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.
Autor:
Bruna Bašić, mag.rehab.educ. et mag.cin., doktorandica neuroznanosti
Izvori:
Europska zaklada za skrb o novorođenčadi. (2023). Europski standardi skrbi za novorođenčad. https://newborn-health-standards.org/wp-content/uploads/2023/04/ESCNH_Report_EN_web.pdf
Hrvatski zavod za javno zdravstvo [HZJZ]. (2023). Međunarodni dan svjesnosti o prijevremenom rođenju. https://www.hzjz.hr/sluzba-javno-zdravstvo/medunarodni-dan-svjesnosti-o-prijevremenom-rodenju-2023-g/
Mardešić, D., i sur. (2016). Pedijatrija. Zagreb: Školska knjiga.
Stanojević, M. (2018). Škola roditeljstva, priprema nedonoščeta za otpust iz rodilišta. Paediatria Croatica, 62(Suppl. 1), 80–85.