Skip to main content
U prirodi je predviđena savršena simbioza između dojenčadi i roditelja. Između ostalog, osmijeh novorođenčeta postaje ključni alat za izražajnu komunikaciju i emocionalno povezivanje. Od trenutka rođenja pa sve do druge godine života, osmijeh prolazi fascinantan put, transformirajući se iz instinktivnog, endogenog ponašanja u snažan alat za komunikaciju.
Najraniji osmijesi često se javljaju u REM fazi sna, neovisno o vanjskim podražajima. Ipak, već nakon prvog mjeseca života dolazi do razvoja socijalnog osmijeha, koji predstavlja prvi znak djetetove emotivne povezanosti s okolinom. Oko šestog mjeseca, osmijeh postaje vrhunac interakcije “licem u lice“. Kada se beba nasmiješi roditelju, to nije samo bezazlen izraz – to je jasna poruka o dobrobiti, koja roditeljima daje do znanja da je kontakt uspostavljen i da se dijete osjeća zadovoljno.
Osim toga, dojenčad izražava različite varijante osmijeha, a svaki tip može nositi specifično značenje. Dok odrasli ponekad koriste osmijeh da prikriju negativne emocije, osmijeh dojenčadi odražava iskrenu radost. Osmijeh bez podizanja obraza ili osmijeh s otvorenim ustima simbolizira čistu sreću. Istraživači sugeriraju da različiti oblici osmijeha mogu biti povezani s različitim pozitivnim emocijama, što podupire teorija dinamičkih sustava. Način na koji se osmijeh integrira s drugim izražajnim radnjama također je bitan za razumijevanje njegove uloge u komunikaciji. 
Jasno je kako se kod roditelja javlja fiziološki stres pri plaču njihova djeteta. Međutim, istraživanja potvrđuju višestruke pozitivne utjecaje osmijeha dojenčeta na roditelje. Zanimljivo je da mlađa dojenčad često reagira smijehom kada gleda u lice svoje majke, a taj trenutak prati pozitivna vokalizacija. Ovaj oblik interakcije može aktivirati neurokognitivne procese u mozgu roditelja, smanjujući određene moždane aktivnosti i rezultirajući boljim kognitivnim funkcioniranjem. Sve navedeno potiče roditeljsko ponašanje koje je prilagođeno potrebama djeteta, čime se stvara čvrsta emocionalna povezanost koja je temelj zdravog razvoja. 
Autori su:
Iva Barić, mag.physioth.
Bruna Bašić, mag.rehab.educ. et mag.cin.
Literatura:
  1. Messinger, D. S., Cassel, T. D., Acosta, S. I., Ambadar, Z., & Cohn, J. F. (2008). Infant Smiling Dynamics and Perceived Positive Emotion. Journal of nonverbal behavior, 32(3), 133–155. https://doi.org/10.1007/s10919-008-0048-8
  2. Wörmann, V., Holodynski, M., Kärtner, J., & Keller, H. (2012). A cross-cultural comparison of the development of the social smile: a longitudinal study of maternal and infant imitation in 6- and 12-week-old infants. Infant behavior & development, 35(3), 335–347. https://doi.org/10.1016/j.infbeh.2012.03.002