Logopedska procjena prvi je korak prema identifikaciji mogućih odstupanja u komunikaciji, jeziku ili govoru djeteta. Postoji nekoliko znakova koji ukazuju na to da je potrebno potražiti stručnu logopedsku podršku. U nastavku su detaljnije opisani znakovi koji upućuju na moguća kašnjenja u ranom razvoju, uz objašnjenje važnosti pravovremene intervencije.
Kada potražiti procjenu logopeda?
Odstupanje u komunikaciji
Komunikacija podrazumijeva svaki pokušaj djeteta da stupi u kontakt s drugim socijalnim bićem. Dakle, ona je temelj kasnijeg jezika, a posljedično i govora. Drugim riječima, bez uredne komunikacije nema ni pravilne upotrebe jezičnih niti govornih vještina. Navedeno je vidljivo i na sljedećem dijagramu:
Piramida komunikacijskog i jezično-govornog razvoja
Znakovi koji ukazuju na moguće kašnjenje u ranom komunikacijskom razvoju djeteta su:
rijetko iniciranje komunikacije s užim članovima i obitelji i ostalima
smanjeno reagiranje na tuđe pokušaje da ih se uključi interakciju
nezainteresiranost za ljudska lica i socijalne podražaje
rijetko korištenje vokalizacije ili gesti (gesta pokazivanja, davanja ili pozdravljanja)
Ako roditelj ili okolina primijeti neki od ovih znakova koji se učestalo ponavljaju u djetetovoj komunikaciji, potrebno je što ranije napraviti logopedsku procjenu kojom će se utvrditi je li zabrinutost opravdana i je li potrebno kroz stručno savjetovanje educirati skrbnika kako da potakne djetetov komunikacijski razvoj. Dakle, u slučaju prisutnosti navedenih simptoma, dijete može posjetiti logopeda i prije prvog rođendana, odnosno i prije očekivane pojave prve riječi.
Odstupanje u jezičnom razvoju
Jezik se odnosi ne samo na govor, već i na razumijevanje i pravilnu upotrebu jezičnih struktura.
Znakovi koji ukazuju na moguće kašnjenje djeteta u jezičnom razvoju su:
kasnije pojavljivanje prve riječi kod djeteta (očekuje se oko 12. mjeseca)
manji fond riječi koje dijete rabi (u dobi od 18 mjeseci očekuje se da dijete ima fond od oko 50 riječi)
kašnjenje u produkciji prvih jednostavnih rečenica (očekuje se iza 18. mjeseca, npr. ‘Mama daj. Beba papa.’)
korištenje nepravilno oblikovanih rečenica (bez veznika, prijedloga ili pomoćnih glagola, npr. ‘Ona radila.’)
pogreške u označavanju roda, broja ili padeža (npr. ‘Lijepi lutka.’)
teškoće pripovijedanja (otežano prepričava poznati događaj ili priču)
teškoće u razumijevanju jezika (teško slijedi jednostavne ili složene upute, ne razumije ili nije zainteresirano za slikovnice)
Važno je napomenuti da je odstupanja u jezičnom razvoju moguće jako rano utvrditi standardiziranim logopedskim testovima koji ukazuju na to gdje se dijete prema svojim jezičnim sposobnostima nalazi u odnosu na vršnjake.
Zbog toga, ako postoji sumnja na bilo kakvo odstupanje, preporuka je da se logopedska procjena napravi što ranije neovisno o tome je li dijete počelo ostvarivati komunikaciju korištenjem riječi ili još se još uvijek nije javila jezična produkcija.
Teškoće izgovora glasova
Iako su izgovorne teškoće najčešća asocijacija na logopedsko zanimanje, kao što je vidljivo iz piramide komunikacijskog i jezično-govornog razvoja, to je samo mali dio onoga čime se logopedska struka u prevenciji, dijagnostici i ranoj intervenciji bavi.
Teškoće izgovora glasova okolini su najlakše uočljive stoga ne čudi da roditelji često dođu na procjenu jer misle da su prisutne izgovorne teškoće, a zapravo se u određenom razvojnom periodu djeteta tolerira pogrešna produkcija određenih glasova hrvatskog jezika.
Znakovi koji ukazuju na moguće odstupanje djeteta u izgovoru glasova su:
dijete izostavlja određeni glas (npr. kruška-kuška)
dijete zamjenjuje jedan glas drugim (npr. kruška-kluška)
dijete nepravilno izgovara određeni glas (npr. glas s izgovara stavljanjem jezika između prednjih sjekutića)
dijete čini nesustavne pogreške u izgovoru istih glasova
Iako se mnoga izgovorna odstupanja toleriraju do ili iza pete godine, neki glasovi ipak zahtijevaju raniju korekciju.
Tablica razvoja glasova koje bi dijete trebalo izgovarati do treće godine može poslužiti kao smjernica glasova koji se očekuju u određenim dobnih okvirima i trebali bi biti pravilno producirani. Ukoliko dijete odstupa od dobnih okvira navedenih ispod, preporuka je da se obavi logopedska procjena kako bi se utvrdilo postoji li potreba za daljnjom intervencijom.
Ono što se također smatra indikacijom za obavljanje procjene je ukoliko dijete koristi samo nekoliko samoglasnika ili suglasnika te ima teškoće s kombiniranjem glasova, pojednostavljuje riječi (npr. mama-ma, tata-ta) ili čini nesustavne pogreške pri izgovoru istog glasa što govor čini teško razumljivim.
Tablica razvoja glasova koji se očekuju da ih dijete pravilno izgovara do treće godine
Zašto je potrebno pravovremeno potražiti pomoć
Ako primijetite bilo koji od navedenih znakova kod svog djeteta, ne oklijevajte potražiti savjet logopeda. Stručna procjena može biti prvi korak prema rješavanju problema i podršci djetetovom razvoju. Rano djelovanje može značajno poboljšati kvalitetu života djeteta i pružiti mu alate potrebne za uspjeh u budućnosti. S logopedom, roditelji mogu aktivno sudjelovati u procesu podrške i osigurati djetetu najbolje moguće uvjete za rast.
Autorica: Nadina Popovac, mag.logoped
Izvor literature:
American Speech-Language-Hearing Association. (ASHA). "Child Speech and Language Development."Jović, M. (2019). Spontana uporaba gesta u djece predškolske dobi. Diplomski rad.McLeod, S. (2018). "Speech and Language Development: A Guide for Parents." Speech Pathology Australia.Roulstone, S., Law, J., Rush, R., Clegg, J., & Peters, T. (2011). "On behalf of the Bercow: Ten Years On Project." The Communication Trust.Sutherland, D., & Gillon, G. (2005). "The Importance of Early Identification of Speech and Language Delays." International Journal of Speech-Language Pathology.Rhea Paul, P. (2007). "Language Disorders from Infancy through Adolescence: Assessment and Intervention." Elsevier.