Endokrini sustav regulira ključne procese u tijelu – od metabolizma i reprodukcije do raspoloženja i razine energije. Međutim, toksini iz okoliša – koji se često nazivaju endokrinim disruptorima (ED) – mogu narušiti taj dobro uigrani sustav. Primjerice, zamislite endokrini sustav kao voditelja proizvodnje u nekoj tvornici koji djelatnicima šalje e-mail s bitnim nalozima za proizvodnju, a ED kao hakere koji sadržaj tih naloga izmjenjuju ili čak kompletno brišu. Trudnoća je razdoblje visoke osjetljivosti na vanjske čimbenike, osobito one koji utječu na hormonsku ravnotežu. Koji su najčešći endokrini disruptori, kakav utjecaj imaju na razvoj ploda te kako smanjiti izloženost?
Izvori izloženosti ED
Prema Endocrine Society, od gotovo 85.000 sintetskih spojeva, više od 1.000 može djelovati kao endokrini disruptor. Među najčešćim i najbolje istraženim su:
Atrazin: herbicid u uzgoju kukuruza, sirka i šećerne trske
Bisfenol A (BPA): u policarbonatnoj plastici, epoksidnim smolama u konzervama i ambalaži
Dioksini: nastaju pri proizvodnji herbicida i izbjeljivanju papira, ulaze u okoliš izgaranjem otpada
Perklorat: industrijska sol u raketnim gorivima, eksplozivima i vatrometu, može kontaminirati podzemne vode.
PFAS: nehrđajuće tvari u pjenama za gašenje požara, neprianjajućim tave, premazima papira i tekstila
Ftalati: plastifikatori u ambalaži, kozmetici, dječjim igračkama i medicinskoj opremi.
PBDE: retardanti plamena u pjenama za namještaj i tepih
Triklosan: antiseptik u sapunima i gelovima, povučen iz mnogih proizvoda
O njima se malo govori,a imaju moćan negativan učinak
ED djeluju putem više mehanizama: oponašaju hormone, blokiraju njihove receptore ili mijenjaju sintezu (Slika 1.). U fetalnom razvoju, izloženost se povezuje s poremećajem rasta, disfunkcijom štitnjače, neurološkim razvojem i povećanim rizikom od metaboličkog sindroma. Epigenetske promjene dodatno povećavaju dugoročne rizike. Izloženost majke događa se kroz više puteva uključujući hranu, vodu, zrak i predmete široke potrošnje, s mjerljivim razinama brojnih ED-a koji se mogu otkriti u krvi iz pupkovine, potvrđujući transplacentalni prijenos.
Slika 1. Načini djelovanja endokrnih disruptora u tijelu – ED može smanjiti ili povećati normalne razine hormona (lijevo), oponašati prirodne tjelesne hormone (u sredini) ili promijeniti prirodnu proizvodnju hormona (desno)
Prema nedavno objavljenoj kohortnoj studiji, koja je 13 godina pratila više od 1100 parova majki i djece, prenatalna izloženost mješavinama endokrinih disruptora – osobito PFAS, organoklornih pesticida, dioksina i spojeva za gašenje požara (PBDE) – povezana je s višim rizikom od metaboličkog sindroma i pretilosti kod djece u dobi od 6–11 godina. Ovo istraživanje je pokazalo da mješavine kemikalija, a ne pojedinačne tvari, najjače utječu na razvoj metaboličkih poremećaja. Među analiziranim spojevima, najjaču povezanost s rizikom od pretilosti imale su PFAS tvari, pesticidi i PBDE retardanti, dok su metali, ponajprije živa, bili najznačajniji pojedinačni čimbenik.
Načini smanjenja izloženosti
Nameće se pitanje kako smanjiti izloženost? Stručna i znanstvena zajednica su suglasne da jedini ispravan način je donošenje novih strožih zakonskih regulativa u proizvodnji hrane, kozmetike te predmeta široke potrošnje. Podizanje svijesti o problemu ednokrinih disruptora je 19.12.2024. rezultiralo donošenjem Komisijske Uredbe (EU) 2024/3190 kojom se zabranjuje proizvodnja i stavljanje na tržište svih plastičnih, premaznih, tiskarskih i ostalih materijala za kontakt s hranom koji sadrže BPA ili njegove soli, osim vrlo ograničenih iznimaka uz uvjet da migracija u hranu bude nedetektabilna. Dok se ne donesu stroge zakonske regulative i za ostale poznate i vrlo zastupljene ED ostaje širiti svijest o ovim rizicima kroz edukaciju trudnica, kao ranjive skupine, ali i opće populacije, o smanjenju izloženosti EDC-u kroz promjene u prehrani i načinu života.
Trudnice mogu same poduzeti sljedeće mjere kako bi smanjile izloženost:
Birati posuđa i ambalažu s oznakama „bez PFAS“, izbjegavati plastičnu ambalažu u kućanstvu, posebice za zagrijavanje, unatoč oznakama na ambalaži da su prikladne za mikrovalnu pećnicu.
Smanjiti izloženost pesticidima guljenjem kore te temeljitim pranjem voća i povrća u otopini sode bikarbone (10 mg/mL ) u trajanju 12-15 minuta, koja, prema istraživanju na jabukama, može smanjiti površinsku prisutnost pesticida do 96%.
Pratiti popis „Dirty Dozen”, koji svake godine objavljuje koje voće i povrće je najkontaminiranije pesticidima. Prema popisu iz 2024. to su: jagode, špinat, kelj, raštika, gorušica, grožđe, breskve, kruške, nektarine, jabuke, paprike, trešnje, borovnice, zeleni grašak. Barem kada su ove namirnice u pitanju dobro je birati one iz organskog uzgoja.
Birati proizvode za osobnu njegu bez ftalata i parabena.